Katalog smještaja - Upoznajte Bosnu i Hercegovinu!

  • Nadređena Kategorija: Turizam









































































































































































































































































































KATALOG SMJE.TAJA Sve .to .ete vidjeti i do.ivjeti u ovoj prelijepoj zemlji ne mo.e da se mjeri sa srcem ljudi koji tu istu zemlju nastanjuju. Hercegovci, iako na glasu kao maheri u trgovini i pomalo prijeki ljudi, jednom kada vas prihvate, tretiraju vas kao .lana familije, a Bosanci sa svojim vje.itim osmjehom i spremno..u na .alu vas osvajaju od prve. U svakom slu.aju i u Bosni, a i u Hercegovini, uvijek .ete na.i dobre ljude, spremne za .alu, smijeh i zdravicu. Kroz historiju mnogo ih je nevolja sna.lo, ali i dalje su zadr.ali duh i spremnost da vas ponude i po.aste najboljim .to znaju i imaju. Ovo je mjesto za u.ivanje, mjesto za prijatelje, mjesto za dobre ljude. Dobrodo.li u zemlju dobrih ljudi O Bosni i Hercegovini Bosna i Hercegovina, jugoisto.no evropska zemlja, zauzima sredi.nji dio Balkanskog poluostrva. Na sjeveru i zapadu se grani.i sa Republikom Hrvatskom, a na istoku i jugu sa Srbijom i Crnom Gorom. Bosna i Hercegovina ima izlaz na more u du.ini od oko 21 km obalske linije kod Neuma. Nalazi se na granici dva velika klimatska pojasa, a prostire se na povr.ini od 51.129 km2 . Klima je prete.no kontinentalna, na jugu mediteranska. Bosna i Hercegovina se sastoji od .etiri velike geografske cjeline: Srednj„u Bosn„u, Peripanonsk„u Bosn„u, Bosanskohercegova.k„€g visok„€g kr.„p i Nisk„u Hercegovin„u. Reljef Bosne i Hercegovine je prete.no brdsko-planinski, a samo 8% teritorije je ispod 150 mnv. Jedanaest vrhova Bosne i Hercegovine je preko 2.000 mnv, a .ak 60 je preko 1.500 mnv. Poznata je po svojim .istim i netaknutim vodama koje predstavljaju najzna.ajniji prirodni resurs zemlje. Posebnu specifi.nost predstavljaju brojni kanjoni i klisure bosanskohercegova.kih rijeka (Une, Drine, Neretve, Bosne, Vrbasac) kao i brojni mineralni izvori i termalne vode. Specifi.nost bosanskohercegova.kih voda su brojni vodopadi, a najljep.i i najve.i su: .trba.ki buk, Martin Brod, slapovi Plive u Jajcu, Kravica i Ko.u.a. Rijeke pripadaju crnomorskom i jadranskom slivu. Prirodna jezera su: Plivsko, Blidinje i Bora.ko jezero. Ekolo.ka heterogenost prostora Bosne i Hercegovine uslovila je veliko bogatstvo flore i faune koja se ubraja u najraznovrsnije u Evropi. Preko 450 endemi.nih vrsta flore i brojne zajednice specifi.nih ekosistema .in„u jedinstvenost neotkrivenog blaga Bosne i Hercegovine. Bosna mo.e da ponudi svoje lijepe stare gradove, planine, rijeke, netaknutu prirodu ali prije svega dobre ljude i prijatne i gostoljubive doma.ine. Grad Sarajevo je administrativni, politi.ki, kulturni, nau.ni, univerzitetski i turisti.ki centar. Sarajevo se ponosi i titulom olimpijskog grada koja svjedo.i da je u pitanju izuzetno ozbiljna turisti.ka destinacija. Osim Sarajeva, izdvajaju se Banja Luka i Mostar sa svojim simbolom . starim mostom. Kada smo ve. kod mostova, ni jedna zemlja u svijetu nije, kao Bosna, .uvena po ovim znamenitostima i gradovima: Mostar i Stari most, Vi.egrad i Na Drini .uprija ili Trebinje i Arslanagi.a mostc Veoma su interesantni mali i autenti.ni gradovi kao .to su Po.itelj, Blagaj, Grada.ac, Ljubu.ki, Travnik, JajcecOd ve.ih gradova se izdvajaju: Tuzla, Zenica, Prijedor, Bijeljina, Br.ko, Biha. i drugi. Kada je planinski turizam u pitanju onda se, daleko ispred svih, izdvaja olimpijska ljepotica Jahorina ali nikako ne bismo smjeli zapostaviti predivne zelene planine kao .to su: Kozara, Vla.i., Trebevi., Magli., Grme.c Gastronomija U Bosni i Hercegovini se pripremi hrane, pi.a i u.ivanju u dobrim ukusima posve.uje mnogo pa.nje. Fast food gotovo da ne postoji, izuzimaju.i .evabd.inice i gburek-saloneh, a i oni bi se mogli tuma.iti kao svojevrsna slow food mjesta. Sva hrana se priprema lagano i isto tako u njoj u.iva uz obavezno dobro dru.tvo i razgovor. Obroci su obilni i naj.e.ce se sastoje od mesa, povr.a i mlije.nih proizvoda. Kao meze uvijek se slu.i suho doma.e meso, kobasice, sir, kajmak sa doma.im hljebom ili poga.ama. BOSANSKI SPECIJALITETI: Predjela: hladne plate . meze, cicvare, popare .orbe: begova, sarajevska, tarhana .orba, vi.egradska, starigradska, .orbe od povr.a .evapi: had.ijski .evapi, .i. .evapi, pile.i, tele.i .evapi ili pljeskavice Suhomesnati proizvodi: dimljeno meso, slanina, kobasice Burek i pite: zeljanica, sirnica, krompiru.a, kljuku.a, maslenica Dolme: Sarma, sarma japrak (s listovima vinove loze), sogandolama Musake: od tikvica ili plavog patlid.ana i kvrgu.a Poga.e: bosanska poga.a, somun, .evrek, kukuruza Poslastice: baklave, hurma.ice, tufahije, lokum, halve, krempite i .ampite Kafa - pije se u fild.anu s kockom .e.era, odnosno rahatlokumom Doma.a piva: Tuzlanski pilsner, Sarajevsko, Preminger, Banjalucki pilsner, Nektarc .estoka pi.a: .ljivovica, kru.ka, dunjeva.a i loza, dok .ete odli.na vina konzumirati u Hercegovini koja ima dugu vinarsku tradiciju. i Muzika Bosne i Hercegovine Bosna i Hercegovina pripada zemljama u kojima muzika ima dugu tradiciju, ali se i danas njeguje. Tradicionalna muzika Bosne je mje.avina raznih balkanskih uticaja, u kojoj se susre.u najrazli.itiji motivi i .anrovi. Naj.uvenija je sevdalinka, ljubavna pesma karakteristi.nog izraza, a odlikuje je sentimentalna muzikalnost i poetski, romanti.ni tekst melankoli.nog ugo.aja. To ni ne .udi, jer je u osnovi turske re.i gsevdahh - ljubav. O sevdalinki ka.u: gOstajete bez re.i od njene lepote. Sevdah pretvara tugu i .emer u najsla.e mirisno cve.eh (Salih Trbonja - Sevdi, pesnik iz Mostara). Sem u tradicionalnoj muzici, u Bosni i Hercegovini, mo.ete .uti i sve svetske muzi.ke .anrove (pop, .lager, .ansona, jazz, rockLnLroll, heavy metal, hip hop, house, techno). Elektri.na energija: 220V, 50Hz Policija: 122 Vatrogasci: 123 Hitna pomo.: 124 Ta.no vrijeme: 125 Banke i po.te: 08.00-18.00h radnim danom i 08.00-14.00h subotom. Prodavnice: Prehrambene prodavnice 06.00-21.00h radnim danima i subotom, i 06.00-16.00h nedjeljom. U ve.im gradovima rade veliki tr.ni centri i dragstori koji su otvoreni 24h dnevno. Apoteke: 08.00-20.00h radnim danom i subotom 08.00-15.00h. U svim gradovima rade de.urne apoteke koje su na usluzi non-stop. Kreditne kartice: Visa, Master i Diners su prihva.ene u ve.ini prodavnica, hotela i restorana. Mobilni operateri: (065) M:tel; Eronet (063); BH telecom (061); Mobi (065) Internet: Internet kafei su dostupni u ve.im mjestima Ukratkoc Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske Glavni grad BiH: Sarajevo Slu.beni jezici: Bosanski, Hrvatski i Srpski Zvani.na valuta: Konvertibilna marka (KM) Polo.aj: 45‹16f30ff SG. 19‹37f41ff IGD Pozivni broj: +387 Vremenska zona: GMT+1 Najvi.i planinski vrh: Magli. 2.386 m Najdu.a rijeka: Drina 346 km Najve.e jezero: Bu.ko 55,8 km2 Najni.a ta.ka: Jadransko more - Neum, 0 m. Dr.avna granica: 1.538 km Mo.ete doletjeti iz bilo kog kraja svijeta u Bosnu i Hercegovinu na me.unarodne aerodrome u Sarajevu, Mostaru i Banja Luci. Vi.e informacija na: www.sarajevo-airport.ba www.mostar-airport.ba www.banjaluka-airport.com www.airbosna.ba .eljezni.ki saobra.aj obavljaju dva preduze.a: .eljeznice Federacije BiH sa sjedi.tem u Sarajevu i .eljeznice Republike Srpske sa sjedi.tem u Banja Luci. Mre.a unutra.njih i me.unarodnih voznih linija je dobro razvijena. Detaljne informacije na: www.zfbh.ba i www.zrs-rs.com Mo.ete sti.i u sve gradove Bosne i Hercegovine koji su povezani redovnim linijama. Me.unarodnim linijama mo.ete sti.i u BiH iz svih dijelova Evrope. Dodatne informacije: www.centrotrans.com www.autobusni-kolodvor.com www.autoprevoz.org Putevi su obilje.eni i redovno se odr.avaju, tako da je vo.nja kroz Bosnu i Hercegovinu sigurna i prijatna. U automobilu morate imati: rezervnu gumu, dizalicu, rezervne sijalice, prvu pomo., u.e za vu.u i trokut. Sve informacije na telefone: 1285/1285/1288 (Pomo. na putu) Kako do.i u BiH Grani.ni prelazi Zagreb i Slavonija Sjeverna Dalmacija i Krajina Sjeverna Dalmacija i Krajina Ju.na Dalmacija Zapadna Srbija Crna Gora Brod Biha. Biha. Kamensko Bijeljina ..epan Polje Bosanski .amac Metkovi. Zvornik Trebinje Gradi.ka Trebinje Vi.egrad Legenda simbola Skijanje puenje Kamp Dolna rijeke Drine gVe.im dijelom svoga toka rijeka Drina proti.e kroz tijesne gudure izme.u strmih planina ili kroz duboke kanjone okomito odsje.enih obala. Samo na nekoliko mijesta rije.nog toka njene se obale pro.iruju u otvorene doline i stvaraju, bilo na jednoj bilo na obje strane rijeke .upne, djelimi.no talasaste predjele, podesne za obra.ivanje i naselja.g Nobelovac Ivo Andri., iz romana gNa Drini .uprijah h Drina Zauzima centralno mjesto zapadnog dijela Balkanskog poluostrva i pripada slivu Save. Nastaje od rijeka Tare i Pive, kod ..epan Polja u Crnoj Gori i prirodna je granica izme.u BiH i Srbije. Na svom putovanju do u..a u Savu, dugom 346 km, presijeca gotovo .itav isto.ni Dinarski planinski sistem, pa je i reljef njenog sliva specifi.an. Od juga ka sjeveru, smjenjuju se visoke, srednje i planine ni.e visine kojima dominiraju Sinjajevina (2.277 m) i Durmitor (2.520 m), Magli. (2.380 m), Jahorina (1.910 m) i Vu.evica (1.491 m) u gornjem toku; zatim: Devetak (1.424 m), Javor (1.537 m), Zvijezda (1.675 m), Tara (1.544 m), Jagodnja (939 m) i Boranja (730 m) u srednjem toku, do Majevice (915 m) i Gu.eva (779 m) u donjem toku Drine, kada ona prelazi u Panonsko-posavsku niziju. Svojim tokom rijeka Drina presijeca niz planinskih vijenaca. Tako je po mnogima nastao najljep.i kanjon . kanjon rijeke Drine. Svojom dubinom zauzima tre.e mjesto u svijetu. Najljep.i i najve.i kanjon na svom rije.nom toku Drina je usjekla od .epe do Klotijevca u du.ini 24 km. Poznata je po ljutim brzacima, slapovima i svojim atraktivnim kanjonskim predjelima, kao i bogatstvom rije.ne ribe (mladica, pastrmka, .aran, klen). U svojim jezerima je poslu.na i mirna. Zato je Drina mitska, historijska i stvarna slika .ovjekovog trajanja na ovim prostorima. Sliv rijeke Drine se nalazi pod uticajem razli.itih klimatskih re.ima, pa se u njenom toku smjenjuju mediteranska, umjereno-kontinentalna i kontinentalna klima. Osnovna odlika sliva Drine jeste njegovo bogatstvo atmosferskom vodom, jer u prosjeku godi.nje prima ne.to vi.e od 1.000 mm padavina. Drina je gnekakoh uvijek bila va.na. Bila je granica izme.u Zapadnog i Isto.nog Rimskog carstva, ali je uvijek bila i rijeka koja spaja. U Dubrova.kom arhivu su ucrtane i upisane mape karavanskog puta pod nazivom Via Drina i Via Bosna. Gradovi na njenim obalama obilje.eni su kao mjesta u kojima su se karavani mogli odmarati na putu do srednje Evrope ili Carigrada. Krajem XIX vijeka rijekom su krstarili austrougarski parobrodi .ak do Zvornika. Njen vijugavi tok u narodnom predanju zabilje.en je rije.ima .ko .e krivu da ispravi Drinug - narodna je izreka vezana za beskoristan posao. Znala je biti i pitoma i surova. Ona je rijeka o kojoj se pi.e i pjeva i duboko je u srcima svih koji je zovu Zelenikom. Na svom toku Drina je na dosta mjesta premo..ena. Od svih mostova najpoznatiji je stari most u Vi.egradu, zadu.bina Mehmed pa.e Sokolovi.a, izgra.en 1571. godine. Most je jedan od najzna.ajnijih nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, a u julu 2007. godine upisan je u UNESCO-vu listu svjetske kulturne ba.tine. Drina je poznata kao kolijevka splavarenja, a ribolov na Drini je do.ivljaj koji se ne zaboravlja. Gradovi u dolini Drine Gora.de Sa povoljnom klimom, plodnim tlom, bogatstvom u .umama, kao i drugim prirodnim bogatstvima, Gora.de su jo. u davnoj pro.losti naselili ljudi. Ovdje postoje tragovi .ivota iz prahistorije, a arheolo.ka iskopavanja potvr.uju da su naselja Popov Do, Zup.i.i, Podhranjen i jo. neka mjesta bili naseljeni ve. u mla.em kamenom dobu. Naselja iz okoline Gora.da: Sopotnica, Zidine (Kopa.i), poti.u iz rimskog perioda. Gora.de predstavlja gtrgh koji se razvio zahvaljuju.i svom polo.aju na .uvenom Drinskom putu (Via Drine), a u XV vijeku je bio utvr.eni grad. Poseban zna.aj Gora.du u saobra.ajnom pogledu davala je pruga uskog kolosijeka Ustipra.a - Fo.a izgra.ena 1939. godine. Smje.ten na isto.nim obroncima Jahorine, na obje strane rijeke Drine, vezan je drinskim mostovima. Gora.de je uvijek bilo poznato po proizvodnji tradicionalnih sorti vo.a i organske hrane i za njih se pla.ala uvijek marka vi.e. Fo.a Grad na karavanskom putu Via Drina u kom se vinova loza gajila u XIV vijeku, sa mno.tvom velikih hanova, bogatih trgovaca i zanatlija, u kojem se vrijeme mjeri od XVIII vijeka, danas je univerzitetski grad. Grad sa du.om i tradicijom dviju kultura, Istoka i Zapada. Ovde su prolazili Iliri, Tra.ani, Rimljani, Grci, Huni, Avari, Sloveni, Turci, Nijemci, Austrijanci. Fo.a je riznica kulturno-historijskih spomenika BiH. Rijeke su premo..ene sa 31 mostom razli.ith veli.ina i oblika iz raznih vremena. Mostovi predstavljaju simbol spona, veza me.u ljudima i praiskonsku .elju .ovjeka da upozna drugu obalu. Do.i u jugoisto.ni dio BiH, a ne vidjeti grad sa najljep.im biserima prirode, bila bi velika .teta. Zato nikako nemojte pro.i. Tara, Drina, NP Sutjeska, pra.uma Peru.ica, Magli., Zelengora, pje..ane piramide i jo. mnogo toga pru.i.e Vam nezaboravan odmor sklada .ovjeka i prirode. Srebrenica Ima izuzetno zanimljivu historiju i bogato kulturno-historijsko naslje.e. U Dubrova.kim izvorima Srebrenica se prvi put pominje u XIV veku. Naseljena jo. u prahistoriji, bila je vi.evjekovno boravi.te Ilira. Eksploatacija olova i srebra sa podru.ja Srebrenice koju su zapo.eli Iliri, bila je glavni razlog za dolazak Rimljana. Po.etak eksplotacije rude u Rudniku Sase pominje se u III vijeku nove ere. Nazvana Domavija, puni procvat do.ivljava u III vijeku za vrijeme vladavine cara Septimija Severa (222-235) kada broji oko 30.000 stanovnika, te predstavlja jedno od najve.ih naselja u Evropi. Za vrijeme vladavine Rimskog carstva Srebrenica je bila glavni centar za kovanje novca i jedna od najve.ih kova.nica Rimske imperije. Raspadom rimskog carstva Domavija gubi na zna.aju. Bratunac Smje.ten u dolini Drine, u isto.nom dijelu Republike Srpske. Prema starim spisima, na mjestu dana.njeg Bratunca je postojala carinarnica - .umrukana. Spominje se i katoli.ki manastir svete Marije, po .ijem se bratstvu nazvalo naselje. Iako se Bratunac, kao naselje na putu izme.u Srbije i Bosne, prvi put pominje 1381. godine, dana.nji Bratunac osnovan je tek oko 1898. godine. Bogatstvo vodenih tokova, flore i faune, pogodna klima i .ist vazduh .ine Bratunac interesantnim mjestom za posjetu. Vi.egrad Smje.ten u prostranoj kotlini Drine, na padinama koje se uzdi.u u Vi.egradske planine, jedno od najstarijih naseljenih mjesta u BiH. Prvi put se pominje krajem XIV vijeka kao naselje na bre.uljku zvanom Grad. Grad je bio utvr.enje koje je kontrolisalo karavanski put izme.u Dubrovnika i Srbije i pravac ka Carigradu. Ali Vi.egrad je mnogo poznatiji po ne.emu drugom. Zamislite grad i pri.u o njegovom mostu koji spaja dvije obale Drine. E, o tom mostu je pisao Ivo Andri. u romanu Na Drini .uprija za koju je dobio Nobelovu nagradu za knji.evnost. gU lijepom starom gradu Vi.egradu, gdje duboka Drina vijekovima te.ech osta.e Vam samo lijepa uspomena i sje.anje na ovaj lijepi gradi. o kojem se pjevaju najljep.e ljubavne pjesme. Kada ste ve. tu nemojte propustiti... Nacionalni park Sutjeska Prvi nacionalni park Bosne i Hercegovine progla.en 1962. godine. Cijelo podru.je Parka odlikuje izuzetna ljepota i raznolikost pejsa.a - od pitomih dolina, gustih .umskih kompleksa, planinskih pa.njaka do visokih planinskih masiva. Ima povr.inu od 17.250 ha. NP Sutjeska je najraznovrsniji kompleks ekosistema na prostoru BiH i jedan od najraznovrsnijih na prostorima jugoisto.ne Evrope. Neprocjenjivo bogatstvo biljnog svijeta svjedo.i o preko 2.600 vaskularnih biljaka, sa velikim procentom endemskih i rijetkih vrsta, preko 100 vrsta gljiva i mno.tvom ljekovitog bilja i plodova prirode. Najatraktivnije podru.je parka je pra.uma Peru.ica, jedinstvena u Evropi. Ovim predjelom proti.e rijeka Sutjeska sa vi.e pritoka. Posebno se isti.u prelijepa planinska jezera glacijalnog porijekla, koja zbog svoje boje i ljepote nazivaju gorske o.i. Zna.ajna vrijednost Parka je bogato kulturno-historijsko nase.e. O tome svjedo.e mnogobrojni materijalni ostaci, pisani izvori i spomenici starije i novije historije. Iz novije historije dominira spomenik iz Drugog svjetskog rata posve.en palim borcima u bici na Sutjesci, smje.ten u memorijalnom kompeksu Tjenti.te. Pra.uma Peru.ica Biser Nacionalnog parka Sutjeska u slivnom podru.ju rijeke Peru.ice. Ubraja se u najve.i o.uvani pra.umski rezervat Evrope sa primjercima bukve, smr.e, jele i drugog pra.umskog bilja, stabala 50-60 metara visine i starih nekoliko vijekova. Vodopad Skakavac, visok 75 metara u samom srcu pra.ume, jedan je od najatraktivnijih prirodnih fenomena Parka. Rijeka Sutjeska Veoma brza planinska rijeka sa padina Volujaka. Klisurasta dolina je usje.ena izme.u Volujaka i Magli.a na istoku i Zelengore i Treskavice na zapadu. Jedina dva manja pro.irenja u dolini, .emerno i Tjenti.te, razdvojena su kanjonom Prosje.nica dugim 6 km. Naju.i dio kanjona, .drijelo Vratar, .irok je do 20 m. NP Sutjeska je dobio ime po ovoj rijeci. Pje..ane piramide Na devetom kilometru starog puta Fo.a-Sarajevo, u mjestu Pirni Do, svojom britkom rukom priroda je izvajala remek djelo - malo .udo prirode. Posao je bio dug, pa su nizom godina vjetrovi, ki.e, snjegovi, mrazovi i vru.ine, ispirali, su.ili i erozijom sa.inili piramide, sli.ne onima u Koloradu i .avoljoj varo.i u Srbiji. Izbrazdani pje..ani stubovi se uzdi.u iz svojih .irokih temelja, su.avaju se prema vrhu i predstavljaju izvanrednu geomorfolo.ku posebnost. Ovaj prirodni proces traje i danas, a zbog svoje autenti.nosti u.ao je i u kinematografiju pro.log vijeka. Rijeka Tara Izvire u Crnoj Gori, ispod planinskih vrhova Komova na nadmorskoj visini od 1.850 m, a poslednjih 25 km njenog toka nalazi se na teritoriji Op.tine Fo.a. Tara je .ista, bistra zelena ili tirkiznoplava, brza i pitka planinska rijeka. Najve.i je evropski prirodni rezervoar pitke vode pa je .esto nazivaju i suzom Evrope. Usjekla je jedan od najve.ih kanjona na Zemlji dug oko 80 km, dubok 1.300 m, drugi u svijetu, odmah iza Velikog Kanjona u Koloradu. Zbog izuzetne ljepote, .iste vode i prekrasnih predjela Tara je 1977. godine uvr.tena u Ekolo.ki rezervat biosfere svijeta, a 1980. njen kanjon je upisan na listu UNESCO-ve svjetske ba.tine prirodnih dobara. Magli. Prepoznatljiv je po svom zeleno-bijelom dekoru i visokim stjenovitim vrhovima. Sa svojim vrhom od 2.386 m je najvi.i vrh u RS-BIH. U narodu vrhovi se nazivaju Gromovnik, zbog .estih magli i gromova. Za uspon na Magli. postoji nekoliko staza. Najatraktivnija je sa Trnova.kog jezera, ali ni.ta manje atraktivne nisu ni one sa Lokvi derne.i.ta, Po.trov prolaz i uspon sa Careva dola. Na Magli.u nema stalnih naselja. Poznat je po katunima,ljetnim sto.arskim naseljima. I danas sto.ari ovog kraja, po vjekovnoj tradiciji u katunima, .uvaju stoku u vrijeme ljetnog perioda. Zelengora Za mnoge najljep.a planina ovih prostora. Prostrana, sa .umama i zelenim pa.njacima, puna prelijepih potoka i izvora na svakom koraku. Od Magli.a i Volujka je dijeli duboki kanjon Sutjeske. Posebnu dra. Zelengori daju njene gorske o.i - bistra glacijalna jezera, smje.tena u podno.jima vrhova: Gornje i Donje Bare, Orlova.ko, Kotlani.ko, .tirinsko, Borilova.ko, Crno i Bijelo jezero. Katuni su i ovdje ra.trkani obodima prostranih livada i pa.njaka. Na Drini .uprija Most je izgra.en u periodu od 1571. do 1577. godine, a gradio ga je tada naj.uveniji turski arhitekta Kod.a Mimar Sinan. Izgra.en je u isto.nja.kom stilu i predstavlja remek djelo tada.njeg graditeljstva. Ima 11 lukova sa blagim usponom prema sredini i silaznom rampom na lijevoj obali. Iznad lukova .itavom du.inom mosta prote.e se profilisani vijenac iznad koga je ograda mosta. Ukupna du.ina iznosi 179,5 m, a .irina 6,30 metara. Most je gra.en od kamena, sedre, odnosno bigra, koji je dove.en iz Vi.egradske banje. Iznad .estog stuba sa obje strane se nalaze pro.irenja. Na prilaznoj rampi lijeve obale nalaze se tri otvora zavr.ena prolomljenim lukovima. Na sredini mosta je izgra.ena sofa „{„€.„p .„u predvi.ena za odmor prolaznika, a preko puta sofe je ugra.en kameni portal sa stihovima o graditelju i gradnji mosta na arapskom pismu. Most je jedan od najzna.ajnijih nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, a u julu 2007. godine upisan je u UNESCO-vu listu svjetske kulturne ba.tine. Pruga uskog kolosijeka Vi.egrad - Vardi.te Dio nekada .uvene .Isto.ne prugeg (njem. .Bosnische Ostbahng ili pruga .Sarajevo - Ostgrenzeg) koju je izgradila Austro-Ugarska u periodu od 1903. do 1906. godine, povezuju.i na taj na.in isto.nu Bosnu sa Sarajevom i ostatkom Austro-Ugarske Monarhije. Sa cijenom od 75 miliona zlatnih kruna (450 hiljada zlatnih kruna po kilometru) to je bila jedna od najskupljih pruga u svijetu izgra.enih do tog doba. Kada se prera.unaju svi tro.kovi gradnje pruge dolazi se do nevjerovatne cijene od 1 kilograma .istog zlata za metar pruge. Izgradnja ove pruge bila je motivisana isklju.ivo strate.kim zna.ajem, budu.i da se Vi.egrad tada nalazio na granici izme.u Austro-Ugarske i Srbije. Danas se ovom prugom mo.ete voziti do Vardi.ta ili Mokre Gore u Srbiji. Arheolo.ko nalazi.te .Rimski municipiumh Skelani, Srebrenica Tu, na rimskom putu Via Drina, Rimljani su izgradili grad Domavia, a predstavljao je jedno od najve.ih naselja i rudarskih prestolnica za provinciju Dalmaciju. Na podru.ju Skelana, podigli su Rimljani i grad Malvesatium, sa spomenicima podizanim bo.anstvima, carevima, ali i zaslu.nim gra.anima. Otkriveni su ostaci arhitekture rimskog grada (Municipium Malvesatium) sa oko 40 metara kvadratnih jedinstvenih i izuzetno dobro o.uvanih podnih mozaika u ostacima carske palate koja je imala i podno grijanje. Prona.eni su ostaci Vile rustika i dvije bazilike iz ranohri..anskog doba, kao i 80 rimskih spomenika i jedan srednjovjekovni ste.ak u obliku ku.e od kamena sivkasto-zelenkaste boje. Banja Guber - Srebrenica Ljekovitost srebreni.ke mineralne vode poznata je jo. iz doba starih Rimljana koji su njena izvori.ta nazivali Domavija, a cijeli kraj u ovom kutku Isto.ne Bosne - Argentarija. I za vrijeme vladavine Turaka znalo se o ljekovitosti vode sa izvora planine Javor, a interesantno je da iz tih vremena datira i dana.nji naziv srebreni.ke banje. Turski vojnici dolazili su u Srebrenicu da se lije.e od gube, pa otuda i ime Guber. Banja Vilina vlas Jo. iz rimskih vremena poznata su ljekovita svojstva geotermalnih voda iz podru.ja dana.nje vi.egradske banje. Ina.e, ime Vilina Vlas, ovo banjsko lje.ili.te dobilo je po jednom od rijetkih kontinentalnih nalazi.ta posebno nje.ne paprati - Viline vlasi (kose). Za vrijeme gradnje .uvene .uprije na Drini 1575. godine, za izgradnju mosta kori.ten je kamen koji je dono.en iz majdana na prostoru dana.nje Vi.egradske banje. Prilikom va.enja kamena radnici su otkrili izvor mineralne vode i ubrzo otkrili da, rane koje su zadobijali u radu mnogo br.e zarastaju nego .to bi trebalo. To blagotvorno dejstvo su pripisali mineralnoj vodi u kojoj su se kupali, tako da je tada napravljen hamam koji je i danas u upotrebi. Jezero Peru.ac Hidroakumulacija Peru.ac je dobijena pregra.ivanjem Drine betonskom branom du.ine 461 m i visine 90 m sa akumulacijom od 340 hm3 vode. Tako je cijeli tok Drine u jednom dijelu, prestao da bude tok i postao jezero dugo 52 km. Jezero je zanimljivo po organizovanim turisti.kim putovanjima brodi.ima, kojima .ete ploviti sve do vi.egradske .uprije. Ukoliko volite aktivniji odmorc Rafting Na dva lokaliteta, Bastasi i Br.tenovica, rafting klubovi u kampovima (bungalovi i .atori) nude usluge smje.taja i ishrane. Bastasi se nalaze na desnoj obali Drine, 15 km uzvodno od Fo.e, dok je kamp Br.tenovica smje.ten na desnoj obali Tare, udaljen 14 km uzvodno od ..epan Polja. Turistima su na raspolaganju gumeni .amci sa kompletnom opremom. .amcima upravljaju iskusni i obu.eni skiperi, tako da je vo.nja, uprkos brzini rijeke, bezbijedna. Rafting na Tari je nezaboravan i neponovljiv do.ivljaj za sve ljubitelje avanture i izazova i dodatne doze adrenalina. Vi.e Informacija na: www.pkencijan.com. Splavarenje Posebna i jedinstvena ponuda je splavarenje Drinom. Ovo je do.ivljaj .ija se posebnost ne mo.e opisati, ve. se jednostavno mora do.ivjeti. Voda Drine se po stepenu opasnosti, mjerene me.unarodnom skalom, kre.e od tre.eg do petog stepena. Zato niz ovu rijeku splavovima moraju upravljati iskusni splavari . triftari. Drinom se splavari na neobi.nom plovilu izgra.enom od drvene oblovine, kapaciteta petnaest osoba, traje jedan dan, uz mogu.nost sportskog ribolova sa splava i u.ivanja u gastro ponudi doma.ih specijaliteta. Splavarenje Drinom budi radoznalost i .elju za ponovnim vra.anjem ovoj zelenoj ljepotici. Vi.e informacija na: www.ada.ba. Ribolov Rijeka Drina je jo. uvijek sa.uvana. Raznovrsnost ribljeg fonda: mladica, poto.na pastrmka, lipljen, .kobalj, plotica, klijen, mrena, pliska, zelja, krku.a privla.i veliki broj ribolovaca sa raznih strana svijeta. O za.titi rijeke i ribljeg fonda brinu sportsko-ribolova.ka dru.tva ove regije. Za sve informacije posjetite www.bistrobih.ba gdje .ete prona.i sve informacije o udru.enjima na rijeci Drini, cijeni dozvola, lovostaju i svemu .to vas interesuje. Lov Povoljna konfiguracija zemlji.ta, odgovaraju.a klima i .umska bogatstva su osnovne odlike vi.e lovnih revira na podru.ju regije. Planinski predjeli, proplanci i livade stvorili su povoljne uslove za razvoj divlja.i a preovladava srna, medvjed, divlja svinja, divokoza, vuk, zec i veliki tetrijeb. Me.u lovi.tima regije izdvajamo gBijele vodeh - Gora.de u .ijem sastavu se nalazi i lova.ki kompleks Bijele vode sa gaterom opremljenim za obuku i trening lova.kih pasa, posebno lovi.te gZelengorah Fo.a i lovi.te gSu.icah Srebrenica. Sve informacije potra.ite na: www.npsutjeska.net; www.bijelevode.ba; www.tuors-srebrenica.com ili na Udru.enje lovaca Bosne i Hercegovine www.slobih.ba. Planinarenje PD gZelengorah, proslavilo je vi.e od pola vijeka postojanja i u svojoj bogatoj historiji iznjedrilo je dosta vrhunskih planinara, jednu od najsposobnijih Gorskih slu.bi spa.avanja i pribli.ilo ljepotu prirode obi.nom .ovjeku. Danas, Dru.tvo je organizovano u vi.e sekcija i okuplja oko 130 aktivnih planinara iz Fo.e i .ire. Za svoj rad dobilo je brojna doma.a i me.unarodna priznanja. Planinarski dom gZabranah nalazi se u borovoj .umi na 620 mnv iznad grada na padini brda Crni vrh. Smje.tajni kapaciteti doma su dvadeset kreveta u tri sobe. Pored smje.taja, u domu mo.ete dobiti sve neophodne informacije vezane za planinarenje na ovom podru.ju. Radno vrijeme doma je radnim danima od 13 do 21h, a vikendom od 10 do 21h. Sve dodatne informacije mo.ete vidjeti na www.zelengora.net. O onom tipi.nom za dolinu Drinec Dolina Drine nadaleko je poznata po proizvodnji vo.a i povr.a, pa samim tim i nizom proizvoda koji se prave od njih. Jo. uvijek se na ovim prostorima zadr.ao tradicionalni na.in pripreme pekmeza, d.emova, slatkog od .ljiva, vo.nih sokova, vo.nog sir.eta i prera.evina od paprike sorte Rije.anka. Najpoznatiji su: d.em od drenjka, slatko od .ljiva, bestilji od .ljiva ili kru.aka i ljuti ajvar. Stari zanati Iako ih je sve manje, stari zanati nisu oti.li u zaborav. Zanatski posao se radi iz ljubavi koja se njeguje generacijama. U dolini rijeke Drine i danas .ivi klesa.ki i kova.ki zanati. Tradicija obrade kamena na ovom lokalitetu se.e od rimskog doba. Kova.i izra.uju razne metalne predmete i alatke. Od drveta se proizvode .ak i muzi.ki instrumenti. Zanate tkanja, heklanja, veza i pletenja sa.uvale su vrijedne .enske ruke. Najpoznatije manifestacije Skokovi Sa .uprije Na Drini, Vi.egrad Manifestacija je me.unarodnog karaktera i odr.ava se julu mjesecu. Manifestacija promovi.e razvoj sportsko rekreativnog turizma. Zajedno sa skokovima sa Starog mosta u Mostaru .ini jedinstvenost manifestacije, budu.i da se de.avaju na mostovima koji su na UNESCO-voj listi. Vi.e informacija na: tovvgd@teol.net Regata Drinski Slalom, Bratunac Doga.aj masovnog okupljanja ljubitelja raftinga i splavarenja na Drini. Odr.ava se prvog vikenda u augustu mjesecu, na dionici je od Fakovi.a do Krasan Polja. Doga.aj promovi.e i podsti.e eko i ruralni turizam i turisti.ke destinacije uz rijeku Drinu. Regata je i nastavak dugogodi.nje tradicije splavarenja rijekom Drinom. Dani Maline, Bratunac Me.unarodni sajam poljoprivrede, prehrambene industrije i turizma. Odr.ava se zadnjeg vikenda u junu s ciljem da se promovi.e jagodi.asto vo.e i malina, kao predstavnik ove vo.ne grupe. Festival Okusa Ustikolina, Ustikolina Sajam tradicionalnih, doma.ih poljoprivrednih proizvoda, Presidia Slow Food-a iz BiH i regije. Odr.ava se krajem septembra. Na festivalu se razmjenjuju iskustva me.u proizvo.a.ima i pripremaju bosanska tradicionalna jela. Festival se organizuje po uzoru na modele sli.nih manifestacija koje .irom svijeta organizuje internacionalna organizacija Slow Food, sa ciljem povezivanja ljudi koji njeguju proizvodnju, promociju i .uvanje tradicionalnih poljoprivrednih proizvoda. Informacije na www.foca-ustikolina.ba. Za potpuni u.itak, preporu.ujemoc Doma.instvo Azre Herende Lokacija: naselje Zup.i.i, 2,5 km od Gora.da ka .ajni.u Sezona rada: tokom cijele godine Kapacitet: 6 kreveta Opis: Gostima je na raspolaganju sprat ku.e sa 4 sobe i kupatilom. U ponudi je i priprema tradicionalnih jela (kola.i, doma.i hljeb, pite, supe, doma.a rakija, sokovi, d.emovi, slatka). Objekat posjeduje standardnu dvokrevetnu sobu i sobu sa francuskim le.ajem, sa zajedni.kim kupatilom. Obroci se slu.e u zajedni.kim prostorijama vlasnika. Kontakt: Udru.enje ODMOR NA SELU Seada Sofovi.a Sofe 10, Gora.de +387 38 22 23 24 +387 63 870 600 info@agroturizam.ba www. agroturizam.ba 3km .. Pansion Amaro Lokacija: Gora.de Sezona rada: tokom cijele godine Kapacitet: 6 kreveta Opis: Pansion se nalazi na petnaest kilometara od centra grada u pravcu Fo.e, na lijevoj obali Drine. Raspola.e sa 8 soba, recepcijom, restoranom kapaciteta 100 mjesta. Kontakt: Udru.enje ODMOR NA SELU Seada Sofovi.a Sofe 10, Gora.de +387 38 22 23 24 +387 63 870 600 info@agroturizam.ba www. agroturizam.ba Doma.instvo Mustafe Hasovi. Lokacija: .ajni.e Sezona rada: tokom cijele godine Kapacitet: 6 kreveta Opis: Doma.instvo posjeduje .est kreveta. Gostima je na raspolaganju usluga pansiona, a smje.taj je organizovan u dvokrevetnim sobama. Gosti mogu koristiti pojedina.no sobe ili apartman kao cjelinu sa opremljenom kuhinjom i kupatilom. Objekat se nalazi u centru grada. Kontakt: Udru.enje ODMOR NA SELU Seada Sofovi.a Sofe 10, Gora.de +387 38 22 23 24 +387 63 870 600 info@agroturizam.ba www. agroturizam.ba Doma.instvo Milana Ne.ovi.a Lokacija: Luke - .ajni.e Sezona rada: tokom cijele godine Kapacitet: 6 kreveta Opis: Doma.instvo Ne.ovi. izdaje ku.u sa kuhinjom, dnevnim boravkom, dvjema dvokrevetnim sobama u potkrovlju, kao i mogu.no..u obezbje.enja dodatnih le.aja. Farma ima veliku ogra.enu ba.tu sa malom fontanom i ribnjakom. Specijaliteti doma.instva su doma.a janjetina, riba, sezonska jela od gljiva , doma.i pekmezi od vo.a, su.eno vo.e . Kontakt: Udru.enje ODMOR NA SELU Seada Sofovi.a Sofe 10, Gora.de +387 38 22 23 24 +387 63 870 600 info@agroturizam.ba www. agroturizam.ba Doma.instvo Emine Ho.o Lokacija: selo Potrku.a 10 km od Gora.da, na putu prema Fo.i Sezona rada: tokom cijele godine Kapacitet: 7 kreveta Opis: Doma.instvo Ho.o iznajmljuje cijelu ku.u sa kuhinjom, dnevnim boravkom, kupatilom, spava.om sobom i trokrevetnom sobom. Doma.instvo je smje.teno na obali rijeke Drine, idealnoj za ribolov i plivanje. Kontakt: Udru.enje ODMOR NA SELU Seada Sofovi.a Sofe 10, Gora.de +387 38 22 23 24 +387 63 870 600 info@agroturizam.ba www. agroturizam.ba 3km .. Dom.instvo Hamda Karauzovi.a Lokacija: Fo.a Sezona rada: tokom cijele godine Kapacitet: 4 kreveta Opis: Doma.instvo Karauzovi. iznajmljuje cijeli sprat ku.e sa kuhinjom, dnevnim boravkom, kupatilom i dvije spava.e sobe. Doma.instvo je smje.teno na obali Drine, koja je idealna za ribolov i plivanje. Mogu.nost obilaska izleti.ta (Borovi na Posestri). Kontakt: Udru.enje ODMOR NA SELU Seada Sofovi.a Sofe 10, Gora.de +387 38 22 23 24 +387 63 870 600 info@agroturizam.ba www. agroturizam.ba 3km .. Doma.instvo Behire Hasanovi. Lokacija: Bratunac Sezona rada: tokom cijele godine Kapacitet: 5 kreveta Opis: Doma.instvo posjeduje pet kreveta. Raspola.e sa dvokrevetnom i trokrevetnom sobom. Gostima je na raspolaganju usluga no.enja, no.enja sa doru.kom, polupansiona i pansiona. Kontakt: Udru.enje ODMOR NA SELU Seada Sofovi.a Sofe 10, Gora.de +387 38 22 23 24 +387 63 870 600 info@agroturizam.ba www. agroturizam.ba 3km .. Motel Bavarija Lokacija: Fo.a Sezona rada: tokom cijele godine Kapacitet: 10 kreveta Opis: U okviru objekta postoji deset kreveta u dvokrevetnim i trokrevetnim sobama. Gostima je na raspolaganju usluga no.enja, no.enja sa doru.kom i pansiona. Kontakt: Udru.enje ODMOR NA SELU Seada Sofovi.a Sofe 10, Gora.de +387 38 22 23 24 +387 63 870 600 info@agroturizam.ba www. agroturizam.ba 3km .. Restoran Muhameda Sulji.a Lokacija: Bratunac Sezona rada: tokom cijele godine Opis: U doma.instvu se poslu.uju obroci za individualne goste ali i najavljene ve.e ili manje grupe. U doma.instvu se slu.e isklju.ivo tradicionalni specijaliteti. Kontakt: Udru.enje ODMOR NA SELU Seada Sofovi.a Sofe 10, Gora.de +387 38 22 23 24 +387 63 870 600 info@agroturizam.ba www. agroturizam.ba 3km .. Doma.instvo Sakiba Ahmetovi.a Lokacija: Bratunac Sezona rada: tokom cijele godine Kapacitet: 6 kreveta Opis: Doma.instvo posjeduje .est kreveta u dvokrevetnim sobama. Gostima je na raspolaganju usluga no.enja, no.enja sa doru.kom, i pansiona. Doma.instvo posjeduje i zajedni.ku prostoriju, ali se u okviru doma.instva ne slu.e obroci. U doma.instvu se mogu iznajmiti .tapovi i sav potreban ribarski pribor. Kontakt: Udru.enje ODMOR NA SELU Seada Sofovi.a Sofe 10, Gora.de +387 38 22 23 24 +387 63 870 600 info@agroturizam.ba www. agroturizam.ba 3km .. Doma.instvo Rade To.i. Lokacija: Luka, .ajni.e Sezona rada: tokom cijele godine Kapacitet: 5 kreveta Opis: Doma.instvo posjeduje pet kreveta. Gostima je na raspolaganju usluga pansiona, a smje.taj u jednokrevetnoj ili dvokrevetnim sobama sa kori.tenjem zajedni.kog kupatila. Kontakt: Udru.enje ODMOR NA SELU Seada Sofovi.a Sofe 10, Gora.de +387 38 22 23 24 +387 63 870 600 info@agroturizam.ba www. agroturizam.ba 3km .. Auto kamp Drina - Fo.a Lokacija: Fo.a Sezona rada: 15.05.-15.09. Kapacitet: 11 bungalova ( 20 le.ajeva) i 50 kamp mjesta Opis: Autokamp Drina je smje.ten na rijeci Drini na drugom kilometru sjeverno od Fo.e, magistralnog puta Dubrovnik . Beograd. Pru.a jedinstven do.ivljaj neposrednog kontakta sa rijekom. Gumeni .amci i kajaci sa prate.om opremom stoje na usluzi gostima ali i organizacija raftinga i kajakarenja na rijekama Tari i Drini. Kontakt:+387 66 392 516 ; +387 65 591 460 autocampdrina@gmail.com www.autocampdrina.com 3km .. Kamp Encijan Lokacija: Br.tanovica, kanjon Tare, 40 km od Fo.e Sezona rada: 1. april - 1. novembar Kapacitet: 50 kamp jedinica, 60 osoba, 6 bungalova (30 le.aja) Opis: Kamp je u potpunosti opremljen za ugodan boravak u prirodi. Pored malih bungalova, mogu.nost smje.taja u .atorima. U sklopu kampa postoji i ure.ena pla.a (kupali.te). Organizuju se izleti na Zelengoru, Nacionalni park Sutjesku, a u blizini su i Pra.uma Peru.ica i vodopad Skakavac, visine 73m. Kontakt: Kamp Encijan Fo.a +387 58 211 150 +387 65 626 588 rafting@pkencijan.com www.pkencijan.com 3km .. Kamp Tara Raft Lokacija: Bakta.i, 20km od Fo.e na magistralnom putu Fo.a-Nik.i. Sezona rada: 1. mart - 1. decembar Kapacitet: 12 bungalova (48 le.aja), 10 .atora (30 osoba) Koordinate: N: 43‹22f15.02ff E: 18‹47f40.54ff Opis: Kamp Tara-raft se nalazi 5 kilometara nizvodno od nastanka Drine, u neposrednoj blizini u..a rijeke Sutjeske u Drinu. Centralni dio kampa je izgra.en od drveta i raspola.e bifeom, kuhinjom, restoranom i terasom sa ognji.tem za logorsku vatru. Organizuju se izleti na Zelengoru, Nacionalni park Sutjesku, Pra.umu Peru.icu i vodopad Skakavac, visine 73m. Kontakt: Kamp Tara-raft, Fo.a +387 58 213 094 +387 65 901 517 rafting@tara-raft.com www.tara-raft.com 3km .. Planinska koliba Lokacija: visoravan Pa.na poljana, Zelengora. Sezona rada: 1. april . 1. novembar Kapacitet: 20 kreveta Koordinate: N: 43‹24f45ff E: 18‹35f52ff Opis: Objekat raspola.e velikim dnevnim boravkom, ognji.tem, ustakljenom terasom, kuhinjom, tri apartmana, dvije .etverokrevetne sobe, kupatilima, WC. Objekat je baza za ekspediciju na Zelengori. Kontakt: Davidovi. Miroslav +387 66 711 757 +387 65 901 517 info@tara-raft.com www.tara-raft.com 3km .. Pansion Tara-raft Lokacija: 5 km od Fo.e ka Tjenti.tu Sezona rada: tokom cijele godine Kapacitet: 24 kreveta Koordinate: N: 43‹28f17.83h E: 18‹44f50.72h Opis: Objekat raspola.e lux opremljenim restoranom sa 40 mjesta i terasom. Pansion je pogodan kao baza za sve izletni.ke destinacije u okolini Fo.e, rafting na Tari i Drini, obilazak NP Sutjeska, planinarenje na Magli. i Trnova.ko jezero. Pogodan je i kao baza za ribolov. Kontakt: Davidovi. Miroslav +387 66 711 757 +387 65 901 517 info@tara-raft.com www.tara-raft.com 3km .. Pansion Ba.a Lokacija: Pansion Ba.a je sme.ten u Ustikolini, na u..u rijeka Koline i Drine. Udaljen od Gora.da 20, a od Fo.e 5 km. Sezona rada: tokom cijele godine Kapacitet: 48 kreveta Opis: U sklopu pansiona nalazi se 20 moderno opremljenih soba. Sobe su ure.ene i pru.aju maksimalnu udobnost. Pansion je potpuno renoviran 2011 godine. Kontakt: BA.A d.o.o. Omladinska bb, Ustikolina +387 61 192 139, +387 62 408 509 info@agroturizam.ba www. agroturizam.ba 3km .. Restoran Casablanca Lokacija: Mravinjac, Gora.de Sezona rada: tokom cijele godine Opis: Jedan od najpopularnijih restorana uop.te u BiH.Visokog stupnja usluge i izvrsne organizacije.Pravi do.ivljaj prezentacije nevi.enih specijaliteta i majstorija,ekipe kuhara pod rukovodstvom iskusnog eksperta g.Turku.i.a Restoran i svadbeni salon, imaju kapacitet od 100 mjesta i parking za goste. U ponudi restorana su nadaleko poznati specijaliteti internacionalne i doma.e, bosanske kuhinje. Udru.enja hotelijera i restoratera BiH je restoranu 2008. dodijelio Zlatnu ugostiteljsku krunu a Gora.danin Hamed Turku.i., vlasnik restorana, progla.en je za najboljeg kuhara u BiH. Pored restoraterske ponude, Casablanca nudi smje.taj u apartmanima. Kontakt: Restoran Casablanca Mravinjac, Gora.de +387 38 822 002, +387 38 822 000 casam@bih.net.ba, turkusicnedim@hotmail.com 3km .. Pansion Drinska Ba.ta Lokacija: Gora.de Sezona rada: tokom cijele godine Opis: Pansion se nalazi na desnoj obali rijeke Drine u neposrednoj blizini sportske dvorane. Raspola.e sa 4 sobe, 3 apartmana, restoranom kapaciteta 50 mjesta, ljetnom ba.tom kapaciteta 100 mjesta. Kontakt: Pansion Drinska Ba.ta Omladisna 9, Gora.de +387 38 221 543 info@agroturizam.ba www. agroturizam.ba 3km .. Lovi.te Bjele vode Lokacija: Pra.a Sezona rada: tokom cijele godine Kapacitet: 40 kreveta Opis: Lovi.te Bijele vode se nalazi u jugoisto.nom dijelu BiH, na podru.ju Pale-Pra.a, Bosansko-podrinjski kanton Gora.de. Luksuzno opremljeni apartmani obezbje.uju sav komfor potreban za odmor i u.ivanje tokom cijelog boravka. Kompleks uklju.uje restoran kapaciteta 50 mjesta, otvoreni bazen, lova.ku sobu sa bezbroj trofeja divlja.i ulovljene u lovi.tu. Odvojenost apartmana od restorana i lova.ke sobe obezbje.uje privatnost i mir za svakog gosta. Kontakt: Bijele Vode d.o.o. Pra.a +387 38 249 006 +387 61 482 626 info@bijelevode.ba www.bijelevode.ba 3km .. Kampovi NP Sutjeska Lokacija: Tjenti.te, Vu.evo (Suha Gora) i Orlova.ko jezero Sezona rada: 1. maj . 1. oktobar Kapacitet: Tjenti.te - 50 kamp jedinica Orlova.ko jezero - 50 kamp jedinica Opis: Kamp na Tjenti.tu posjeduje sportske terene (nogomet, ko.arka, rukomet i odbojka), otvoreni bazen, prodavnicu, po.tu, restoran. U blizini kampa se nalazi hotel Mladost. Kamp u Vu.evu se nalazi u podno.ju planine Magli. (1730mnv). Kamp posjeduje samo poljske toalete i nema elektri.nu energiju. Orlova.ko jezero, na nadmorskoj visini od 1500m, je ljeti pogodno za kupanje. Kamp se nalazi u blizini jezera. Tako.e nema elektri.nu energiju. Kontakt: NP Sutjeska, Tjenti.te +387 58 520 102 +387 58 520 114 sutjeska@teol.net www.bijelevode.co.ba 3km .. VI.EGRAD 73240 Turisti.ka organizacija Vi.egrada telefon/fax : +387 58 620 950 adresa: U.i.kog korpusa bb www.visegradturizam.com Informacije-Po.ta Srpske telefon 13 70 Autobuska stanica Vi.egrad + 387 58 620 873 Titan Vi.egrad-prevoz putnika + 387 58 620-413 Dom kulture Vi.egrad Andri.eva u.ionica + 387 58 620 271 + 387 65 496 240 Gradska galerija Vi.egrad + 387 620 397 + 387 65 581 177 Biblioteka .Ivo Andri.g Vi.egrad + 387 58 620 378 Manastir Dobrun + 387 58 612 022 + 387 58 612 024 Vilina vlas + 387 58 620 311 Rezervacije Motel .Okukag + 387 65 998 761 + 387 66 315 048 Motel .Tomixg + 387 58 612 110 Motel .Aurag + 387 58 631 021 + 387 65 341 106 Udru.enje ribolovaca .Drinska jezerag + 387 58 620 044 Udru.enje lovaca .Panosg + 387 58 620 044 Planinarsko dru.tvo .Stolacg + 387 65 865 199 DOO .Interkong (brod Zelenika) + 387 65 363 049 Brod .Sonjag + 387 65 626 629 + 387 65 142 742 Brod .Knezg + 387 65 912 202 Vodeni .iro + 387 58 711 155 (ORA Rudo) Restoran .Na Drini .uprijag + 387 58 620 534 Restoran .Krunag + 387 65 626 561 Korisne informacije i FO.A 73301 Turisti.ka organizacija op.tine Fo.a telefon/fax: +387 58 212 416 Adresa: .anti.eva broj 4 www.focaravajuce.org Muzej Stara Hercegovina Telefon: +387 58 571 135 Adresa: Kralja Petra 11 Autobuska stanica Fo.a Telefon: + 387 58 213 100, 212 117 GORA.DE 73000 Ju Centar Za Kulturu Ul. Zaima Imamovi.a br 2. Tel: 038/ 221-344, 221-867 www.centarzakulturu.com.ba Ju Dom Zdravlja .fDr Isak Samokovlijaff Ul. Zdravstvenih radnika bb Tel:038/ 221-072 Ju Apoteka .f9 Majff Ul. Kulina bana 18 Tel:038/ 221-051 BRATUNAC 75420 Sportsko ribolovno dru.tvo .DRINAg Tel: 065/913-220 Dom Zdravlja . Bratunacg Tel:056/410-088 E-mail: dzbratunac@yahoo.com Narodna Biblioteka Tel: 056/410-884 E-mail: nbb@teol.net SREBRENICA 75430 Auto-moto dru.tvo Adresa: Kara.or.eva bb Telefon: +387 56 440318 Policijska Stanica Adresa: Mar.ala Tita bb Telefon: +387 56 440741 Dom Zdravlja Adresa: Mar.ala Tita bb Telefon: +387 56 440202 Banja Guber Adresa: Crni Guber bb Telefon: +387 56 440391 Transport Adresa: Poto.ari Telefon: +387 56 440770 Dom Kulture Adresa: Srebreni.kog odreda Telefon: +387 56 440235 Autobuska stanica Adresa: M.Tita bb Telefon: +387 56 440800, 440024 Ju Kulturni Centar Srebreni.kog odreda bb 056 440303 Udru.enje Drina Srebreni.kog odreda sol/1 056 445080 Turisti.ka Organizacija Srebrenica Srebreni.kog odreda bb 056 440072 Narodna Biblioteka Srebrenica Srebreni.kog odreda bb, srebrenica 056 440899 Dolna rijeke Neretve Neretva Izvire na planini Lebr.nik i nakon 230 km toka ulijeva se u Jadransko more. Zbog svoje du.ine i veli.ine protoka predstavlja najve.u rijeku Jadranskog sliva na Balkanskom poluostrvu. U svom gornjem toku, od izvora do Konjica, Neretva je puna brzaka, vodopada i dubokih virova, dok njen tok usmjeravaju masivi centralnih dinarskih planina Prenja, Crvnja, Bjela.nice i Viso.ice. Iz tog razloga Neretva je jedina bosanskohercegova.ka rijeka koja ne nastavlja tok do svog u..a prema sjeveru ve., zaobilaze.i Prenj, kroz duboke kanjone zaokre.e prema jugu. Pored jedinstvene smaragdno zelene boje, rijeka Neretva plijeni pa.nju i svojom .isto.om pa su je, u pro.losti i Kelti nazivali bo.anskom rijekom. U gornjem toku, u du.ini od 80 kilometara, rijeka je pitka i izuzetno bistra. Ovaj dio rijeke naseljavaju i brojne riblje vrste od kojih su glavatica i mekousna pastrmka endemne. Gornji tok Neretve dodatno oboga.uju pritoke Rakitnica, Ljuta, Krupac, La.anica, Bukovica, Bijela i drugi manji vodotoci. Zbog kra.kog podru.ja na desetine izda.nih izvora izbijaju na povr.inu uz korito Neretve. Sve pritoke se isti.u o.uvanom prirodom i .istom vodom. Na svom putu ka u..u Neretva proti.e kroz Konjic, Jablanicu, Mostar, .apljinu, Po.itelj, Metkovi. i Opuzen. Ulijeva se u Jadransko more u hrvatskom gradu Plo.e, deltom koja je jedan od rijetkih plodnih krajeva u Dalmaciji. Neretva je jedinstvena po svojoj ljepoti i raznovrsnosti pejza.a. U donjem toku mnogobrojni su atari sa vo.em i povr.em koje ra.a na ovom plodnom tlu, naro.ito mandarine, lubenice, paradajz i gro..e. Zanimljivo je pomenuti jo. nekoliko .injenica vezanih za Neretvu. Stanovni.tvo koje ovde .ivi su Neretvanci, ili ta.nije re.eno, Neretvanski pirati, koji su dugo bili strah i trepet Jadranskog mora. Pri.a se da je .ak i scenarista Pirata s Kariba ideju za svoj film dobio na jednom ljetovanju u Dubrovniku, slu.av.i od vodi.a stare pri.e o gusarima sa Neretve koji su izme.u ostalog, u vi.e navrata, poharali i ovaj grad. Svake druge subote u avgustu, na Neretvi se vozi tradicionalni turisti.ko-sportski spektakl, Maraton la.a na Neretvi, kada se na obalama rijeke skupljaju zaljubljenici u neobi.ne adrenalinske sportove iz cijelog svijeta. Ovdje zajedno .ive .ovjek i priroda. Priroda je .ovjeku podarila vodu, sunce, plodnu zemlju, a zajedno .ire ruke putniku namjerniku, prijatelju, gostu... * Ljepote! Uz rijeku, kao labud bijeli, Le.i Mostar i pun sunca, adi.ara, Sav trepti, i stremi s kopljima munara, Kao da bi nebu poletjeti htio. Rijeka .ista, Prepuna smaragda, putuje i blista, I red bliskih ku.a u njoj se ogleda. Uz Neretvu, dole, behar se razgrozdo; Pun fenjera stari Mostar .miri ozdo, Spava. Mjese.line pokrilo ga platno h Gradovi u dolini Neretve Mostar Pri.a o Mostaru po.inje .anti.evom pesmom: Bio je strate.ko mjesto na putu od Dubrovnika ka Sarajevu i dalje ka Istanbulu. Uspio je da oblikuje prkosnu Neretvu i premosti je najprije drvenim, a potom i kamenim mostom. U dokumentima iz 1469. godine prvi put se spominje ime grada. Me.u obja.njenjima porijekla imena najinteresantnija su dva: Mostar je dobio ime po mostarima, .uvarima mosta ili po dvjema kulama koje je narod zvao mostare. Grad je rastao i uskoro postao hercegova.ki centar. Jo. prije 1592. godine Mostar je bio sjedi.te muftija, 1767. godine postaje sjedi.te hercegova.kog mitropolita, a od polovine XIX vijeka je i sjedi.te katoli.kog biskupa. Danas je Mostar, politi.ko, finansijsko i kulturno sredi.te Hercegovine udaljen 60 km od mora, a u njemu i njegovoj bli.oj okolini nalaze se poznati jedinstveni lokaliteti kulturno-historijskog naslje.a, koji svjedo.e o .ivotu na ovom podru.ju jo. u predanti.kim vremenima. To je grad sunca, zelenila, behara, koji se odlikuje mediteranskom klimom koju karakteri.u duga topla ljeta. To je Mostar. Smje.ten je podno obronaka planine Vele., Huma i .abulje, u dolini rijeke Neretve na nadmorskoj visini 60-80m. Mostar je vijekovima na raskr..u razli.itih civilizacija i svaka od njih je u njega utkala dio svoje posebnosti. Kada ste u Mostaru nemojte propustiti: Stari grad, Krivu .upriju, kule oko Starog mosta, Tabhane, ulice Kujund.iluk, Kara.ozbegovu d.amiju, Bi..evi.a sokak, Musala, Lu.ki i Carinski most, Muzej Hercegovine, .ejh Jujino turbe, Staru Biskupiju u Vukodolu, Koski Mehmed-pa.inu d.amiju, Hamam, Staru gimnaziju, Biskupski ordinarijat, Katedralu, manastir .itomisli.ic .etaju.i Mostarom, .eta.ete kroz vrijeme. Tragovi pro.lih vremena vidljivi su na svakom koraku. Nalaze se jedni pored drugih, naslonjeni jedni na druge, isprepleteni .udnim i neponovljivim duhom ovog grada. Po.itelj Neobi.an gradi. orijentalnog stila na lijevoj obali Neretve i obavezna stanica na putu od Mostara prema Hutovom blatu ili Jadranskom moru. Tvr.avu u Po.itelju je 1383. godine sagradio kralj Tvrtko, kao glavno upori.te u borbi protiv Turaka u dolini Neretve. Prvi dokumenat iz 1444. godine pominje neretvanski grad Po.itelj koji pripada Hercegu Stjepanu. Jedinstveno naselje Po.itelj, na UNESCO-voj listi svjetske kulturne ba.tine, je nedavnom obnovom povratilo svoj nekada.nji izgled. Pored izvanredne orijentalne arhitekture, sa gra.evinama nastalim u periodu od 400 godina, Po.itelj obuhvata najstariju umjetni.ku koloniju jugoisto.ne Evrope. Umjetnici iz .itavog svijeta se ovdje okupljaju, po kulturnoj tematici, ali tako.e i zbog sjajnog crvenog nara i smokava, kojih ima u izobilju na padinama u okolini Po.itelja. Had.i-Alijina d.amija je obnovljena, kao i .i.man-Ibrahim Pa.ina medresa i Ku.a Gavrana Kapetanovi.a. Najzanimljivi objekat u Po.itelju je Sahat kula, oblo utvr.enje koje se uzdi.e sa vrha brda iznad grada. U njoj je bila osmatra.nica i vojska, koje su .uvale grad od mogu.eg napada od strane doline Neretve, .to sve Po.itelj .ini gradom-muzejom. Blagaj Stari hercegova.ki gradi. koji je prije dolaska Osmanlija bio glavni grad Hercegovine. Odi.e tajanstveno..u i .istotom. Pored samog izvori.ta rijeke Bune i pe.ine, nalazi se Tekija, gra.evina sagra.ena u starom balkanskom stilu. Uklopljena u ambijent i okru.enje tako da stvara utisak neodvojivosti .itavog kompleksa od okoline. Godina izgradnje Tekije nije poznata ali se zna da su je izgradili dervi.i, pripadnici Bakta.ijskog reda, a njen naj.uveniji ktitor bio je .uveni A.ik pa.a .iji se grob nalazi u tubetu u samom kompleksu tekije. Posebnu atrakciju predstavlja plovidba .amcem unutar izvorske pe.ine, a za avanturiste poseban do.ivljaj predstavlja penjanje strmom i krivudavom stazom do zidina Stjepan grada sa kojih puca veli.anstven panoramski pogled na cijelu dolinu. Konjic 1664. turski putopisac Evlija .elebija, pro.e kroz Konjic i napisa da se ova kasaba nalazi u hercegova.kom sand.aku i da njome upravlja pa.in vojvoda. Ima spahijskog .ehaju, janji.arskog serdara, ajane, prvake, na.elnika grada, povjerenike za hara., tr.nog nadzornika i ba.dara. Ima sedamdeset i pet du.ana. Izra.uju se ma.evi, no.evi, razno oru.ec Stanovnici su gostoljubljivi i ve.inom su zanatlije i trgovci. Tako je bilo nekada. Danas je Konjic djelo prirode i ruku .ovjeka. Grad je .ivi spomenik pro.losti, svjedok .ovjekove potrebe da gradi lijepo i korisno. Priroda i .ovjek ovdje su povezani. Konjic ima svoju pro.lost, svoj .ivot. Ima svoj .upriju, ste.ke, Neretvu, Bora.ko jezero, du.ane i najvrjednije ruke konji.kih drvorezbara .ija su djela 2006. godine progla.ena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Kada ste u Konjicu posjetite du.ane bra.e Nik.i. i porodice Muli.. Dok ste u Konjicu pro.etajte obnovljenom Kamenom .uprijom iz 1682. godine. Lukomir Ovo podbjela.ni.ko selo je naselje na najvi.oj nadmorskoj visini u Bosni i Hercegovini (1.500 m). Izgra.eno u etno stilu, posje.uju ga brojni turisti zbog autenti.nosti i prirode koja ga okru.uje. Do ovog sela se mo.e do.i iz pravca Sarajeva, a tako.e i iz pravca Konjica. Selo Lukomir je jedinstveno po svojim kamenim ku.ama prekrivenim .indrom od tre.njinog drveta, ali i po svojoj tradicionalnoj odje.i. .ene i danas nose pletene odjevne predmete kakvi su se nosili i prije nekoliko stotina godina. KADA STE VE. TU NEMOJTE PROPUSTITI: Stari bijeli kameni most u Mostaru Most je izgra.en 1557. godine na mjestu starijeg drvenog mosta koji nije mogao da zadovolji potrebe Turske vojske. Izgradnja mosta trajala je punih devet godina, a onda je zablistao najljep.i most za kakvog se do tada nije .ulo. .uveni turski putopisac Evlija .elebija je 60-tih godina XVII vijeka zapisao: .Ja, mali rob i najmanji pro.ao i obi.ao sam do sada .esnaest carevina, ali ovako visoke .uprije ne vi.ehg. Stari-novi most je jedan od rijetkih mostova u svijetu .iji luk ima polukru.nu formu. Luk je duga.ak ta.no 28,7 metara. Visok 21 m i .irok 4,5 m. Kameni blokovi od kojih je sastavljen me.usobno su povezani .eli.nim sponama koje su zalivene olovom. Na kamenoj plo.i na mostu upisana je godina zavr.etka radova 944. po Hid.ri, odnosno 1566. po savremenom kalendaru. Stari most je dio ve.eg kompleksa kojeg .ine i kule stra.arnice sa obje strane mosta. Legenda kazuje da su u kulama stra.arili .mostarig . .uvari mosta, njih ukupno 160. Po mostarima je nazivano stanovni.tvo grada, a potom se i sam grad zakitio ovim imenom. .uveni su i juna.ki skokovi sa Starog mosta u Neretvu ovjekovje.eni i u kultnim filmskim scenama. 2005. godine, Stari most je upisan na listu svjetske ba.tine UNESCO-a. Iako ne tako veliki, veliki u pjesmama. Stihove su krojili, besjedili i pjevali o njemu velikani svog doba, Aleksa .anti., Jovan Du.i., Pero Zubac, Safet Isovi., Himzo Polovina i tako redom. Rijeka Rakitnica - Kanjon Rakitnice Najve.a pritoka Neretve je stvorila 26 km dug, neravan, prekrasan kanjon, koji razdvaja Bjela.nicu i Viso.icu, pru.aju.i se do jugoistoka Sarajeva. Kanjon rijeke Rakitnice je jedan od najdubljih klanaca Evrope, morfolo.ki fenomen i idili.no .udo divlje prirode, udaljeno samo 30 km od Sarajeva. Po.etak kanjona Rakitnice se nalazi na nadmorskoj visini od 1.120 metara, a njeno u..e u Neretvu je na nadmorskoj visini od 320 metara. Zahvaljuju.i svojoj jedinstvenoj ljepoti i te.koj pristupa.nosti, rijeka Rakitnica predstavlja pravi izazov za planinare, apliniste, ribolovce, ali i zaljubljenike u netaknutu i divlju prirodu. Medvjedi, vukovi, divlji veprovi, lasice i divlje koze nalaze svoje skloni.te u ovom te.ko pristupa.nom kanjonu nesvakida.nje ljepote. 32 vrste endemskih biljaka, cvjetova i drve.a .ivi u ovom maju.nom regionu Dinarskih Alpa. Kristalno .ista voda Rakitnice, koju napajaju planinski potoci, je pogodna za pi.e duz .itavog kanjona. Bora.ko jezero EEWWWm. Sa zapada ga okru.uju strmi i .umoviti visovi Crne gore (1.343 m), a sa istoka Tranjine (1.055 m). Bazen jezera je nastao u Bora.koj dragi procesom glacijalne erozije. Jezero ima elipti.an oblik. Duga.ko je 786 m, a .iroko 402 m. Jezero dobija vodu od Bora.kog potoka i brojnih okolnih izvora, kojih ima i po dnu jezera. Iz jezera isti.e .i.tica, koja se poslije kratkog toka klisurom ru.i 30 m visokim vodopadom u rijeku Neretvu. Jezero je poznato po dobroj pastrmci i rakovima. Od Konjica je udaljeno 20 km. Bora.ko jezero je omiljeno izleti.te stanovnika Konjica, Sarajeva i Mostara. Jablani.ko jezero Jedno od najve.ih vje.ta.kih rije.nih jezera u ovom dijelu Evrope. Prostire se od Brane kod Jablanice do Konjica u du.ini od 31 km. Privla.i ribolovce i kupa.e. Pogodno za sport na vodi, posebno jedrili.arstvo. Podzemni grad Josipa Broza Tita kod Konjica Izgradnja ovog najve.eg atomskog skloni.ta u biv.oj Jugoslaviji je ko.tala .etiri milijarde i 600 miliona dolara. Imalo je sve uslove za .ivot i moglo je da izdr.i udar .etiri puta ja.i od onog koji je zadesio Hiro.imu. Titov podzemni grad koji se sastoji od 12 povezanih cjelina sadr.ao je sve .to je potrebno, po.ev.i od bazena sa pija.om vodom, preko spavaonica i operacionih sala, pa do kuhinja i konferencijskih sala. Objekat se prostire na 25.000 m2, od kojih je 6.000 namijenjeno stambenom prostoru. Objekat je bio predvi.en da smjesti najmanje 350 osoba. Atomsko skloni.te je gra.eno 26 godina, od 1953. do 1979. godine. Grad je otvoren za posjete. Park prirode Hutovo blato Na jugu Hercegovine, u tipi.no kra.kom ambijentu, sa lijeve strane rijeke Neretve, nalazi se Hutovo blato, jedinstvena submediteranska mo.vara u Europi. Poznato je od davnina kao zelena oaza, sa obiljem vode u kojoj je uslove za .ivot na.ao veliki broj biljnih i .ivotinjskih vrsta. Hutovo blato se smatra jednim od najve.ih zimovali.ta ptica na podru.ju Europe. Ova submediteranska mo.vara, okru.ena Deranskim jezerom, dom je 240 vrsta ptica na njihovom migracijskom putu, kao i desetinama vrsta kojima je ovo stani.te stalno prebivali.te. U vrijeme migracija hiljade ptica preplavi ovo jezero i njegovu okolinu. Tokom zime, u Hutovom blatu odmaraju se ptice selice i patke. Idealan je za ljubitelje ptica i prirode jer je prepun slatkovodne ribe, divljih patki, guski, jastrebova, .aplji, fazana, divljih konja i veprova. Me.ugorje Jedno od najve.ih marijanskih sveti.ta u svijetu. Ukazanjem bla.ene djevice Marije 24. juna 1981. godine ovo mjesto je postalo odredi.te hodo.asnika sa svih strana svijeta. Osnovna poruka Me.ugorja je mir. Svaki hodo.asnik redovno posjeti .upnu crkvu Svetog Jakova, Brdo ukazanja, Kri.evac, Vrt Svetog Franje i Canacolo. Vjetrenica Najve.a i najpoznatija pe.ina u Bosni i Hercegovini, za.ti.eni spomenik prirode (1950) i turisti.ko odredi.te u jugoisto.nom dijelu Hercegovine. Smje.tena je na zapadnom dijelu Popova polja na 80 km od Mostara i 12 km od mjesta Slano na obali Jadranskoga mora. Otkriveno je oko 6.700 metara podzemnih kanala. Speleolo.ke posebnosti ove jedinstvene pe.ine su specifi.na ljepota, prostrani hodnici i dvorane, brojne naslage sige. Bogat hidrografski svijet s brojnim jezerima, nekoliko vodopada, vi.e stalnih potoka i veliki broj manjih periodi.nih tokova koji teku raznim smjerovima, daju ovoj pe.ini posebnu .ar. Sjedi.te Javnog poduze.a je u Ravnom. Vi.e informacija mo.ete dobiti posjetom sajtu www.vjetrenica.ba. UKOLIKO VOLITE AKTIVNIJI ODMORc Rafting Planinska rijeka Neretva koja u jednom svom dijelu, u kanjonu uzvodno od Konjica, adrenalinom napunjenim rafterima pru.a neponovljiv do.ivljaj i neodoljivo podsje.a na svoju ribu . mekousnu pastrmku. Du.ina staze za rafting na Neretvi od Glavati.eva do Konjica iznosi oko 23 km sa prelijepim kanjonom i vodopadima. U donjem toku Neretve, u selu D.aji.i 4 km od Konjica, nalazi se pla.a koja je posje.ena u toku sezone. Ribolov Otvaranje ribolovne sezone na rijeci Neretvi je 1. aprila, a zatvaranje 1. novembra u toku godine. Po.to je bogata ribom dosta je posje.ena od ribolovaca sa .itavog prostora Bosne i Hercegovine. Jahanje Na lokalitetu historijskog Mogorjela se nalazi konji.ki klub Vranac koji nudi posjetiocima jahanje u prirodi, vo.nju ko.ijom, odnosno fijakerom i .etnju s konjima uz rijeku Neretvu. Klub ima pet engleskih galopera, sedam doma.ih rasnih konja i dva ponija za djecu. Klub je otvoren svakodnevno za posjetu i jahanje. Vi.e na www.villa-rustica.ba. Kanu safari Kanu safari na rijeci Trebi.at se organizuje i odr.ava na stazi dugoj 10 km na relaciji Bo.jak . Struga. Koriste se turisti.ki kanui dvosjedi. Uz pratnju profesionalnih instruktora, gosti pored vesla dobijaju spasila.ki pojas i nepromo.ivi kontejner. Za vrijeme trajanja izleta prave se dvije pauze za kupanje. Vi.e na www.canoe-m.ba. Kupanje, vo.nja jezerom Uz samo Jablani.ko jezero nalaze se pla.e i plovila na vodi (skuteri, pe daline) kao i sobe za smje.taj gostiju. O ONOM TIPI.NOM ZA DOLINU NERETVEc Uvijek je Hercegovina imala ne.to misti.no i svojstveno samo sebi. Tako je i danas. Samo su njoj znani najljep.i ukusi sira, vina, suhog mesa, vo.a, kukuruza i meda. U tradicionalnoj gastonomskoj ponudi u.iva.e sva .ula, a ukusi Hercegovine osta.e vam dugo u sje.anju. Najpoznatiji ukusi Hercegovine koje vam preporu.ujemo su: hercegova.ki sir iz mijeha, kukuruzni hljeb i pura od kukuruza desetoreca, med od maginje, suho meso podvele.ke pramenke. Sve zalijte odli.nim hercegova.kim vinima od kojih su najpoznatija Blatina i .ilavka. Stari zanati Podru.je doline rijeke Neretve obiluje brojnim starim zanatima. Ovdje se zanat prenosi sa koljena na koljeno i .uvaju njegove tajne. Kukuruz se melje na starim mlinovima, a mlinarstvo se odr.alo kao stari zanat. Ipak su autenti.ni predmeti koje rade konji.ki drvorezbari najpoznatiji u dolini Neretve. Drvorezbarstvo je umjetnost, poezija, pjesma u drvetu, koja na ovim prostorima traje preko 150 godina. Drvorezbari su, lirski zanesenjaci, dobri ljudi zlatnih ruku, koji udahnjuju du.u plemenitom drvetu tre.nje, oraha, graba, kru.ke, javora, jasena i brijesta. Po toj, bosansko . konji.koj .ari na suvenirima, namje.taju i seharama, Konjic je postao prepoznatljiv u svijetu. Klesari na ovom podru.ju vijekovima obra.uju kamen. Isklesani podvele.ki kamen uzidan je u mnoge gra.evine ovog kraja. Najpoznatije manifestacije Skokovi sa Starog Mosta, Mostar Skokovi sa Starog mosta su sportsko-turisti.ki doga.aj i najpoznatiji mostarski skok laste predstavljaju najsvetiji dio mostarske tradicije. Takmi.enje u skokovima sa mosta se organizuje tradicionalno svake godine krajem jula pod nazivom gIkarih, a skokove organizuje Klub skaka.a u rijeku Neretvu gMostarih. Informacije na www.mostari.ba Konji.ki skokovi u kazan, Konjic Manifestacija u ekstremnim skokovima u vodu (Neretvu), odr.ava se sredinom jula. Cilj manifestacije je turisti.ka promocija hercegova.ke regije, za.tita Neretve, unaprje.enje sporta i zdravog na.ina .ivota. U sklopu manifestacije odr.ava se i promo-rafting, regata na Neretvi. Organizator skokova u Kazan je nevladina organizacija gGorsko okoh Konjic u saradnji s agencijom .Max Styleg. Hercegova.ki plodovi Mediterana, Stolac Sajam promovi.e vo.ne mediteranske kulture: .ipak, smokvu i maslinu kao i prera.evine od ovih kultura. Ujedno podsti.e sa.enje mediteranskog bilja. Odr.ava se po.etkom oktobra. Vi.e informacija na www.udruga-hpm.com Me.unarodni ljetni karneval, .apljina Odr.ava se svake godine u augustu. Me.unarodnog je karaktera i jedini je doga.aj ove vrste u BiH, a .apljina jedini grad iz BiH u .lanstvu udru.enja evropskih karnevalskih gradova (FECC-a). Sve informacije na www.capljina.ba. Za potpuni u.itak, preporu.ujemoc Apartmani Bora.ko jezero Lokacija: Bora.ko jezero Sezona rada: tokom cijele godine Kapacitet: 28 kreveta (max 34 osobe) Opis: Apartmani Bora.ko jezero su smje.teni 100 m od pla.e Prenj. Raspola.e sa 4 luksuzno opremljena apartmana i 4 sobe. Sobe i apartmani podrazumijevaju WC, balkon i LCD TV. Apartmani su posebno povoljni i za kolektivne odmore za koje je obezbije.en poseban popust. Objekat ima obezbije.eno centralno grijanje zimi. Kontakt: Emir D.umhur Bora.ko jezero +387 36 739 569 +387 62 115 015 info@borackojezero.com www.borackojezero.com 3km .. Motel Monako 2000 Lokacija: .itluk Sezona rada: tokom cijele godine Kapacitet: 20 kreveta (max 26 osoba) Opis: Objekat posjeduje otvoreni bazen u dvori.tu. U sklopu motela nalaze se restoran i ku.aonica vina. Na zahtjev gosta se organizuju i vinske ture. Gastronomska ponuda restorana mo.e da zadovolji sva.ije ukuse! Kontakt: Vlado Ostoji. Potpolje 51, .itluk +387 36 642 161 +387 63 893 298 vino@podrumostojic.ba www.podrumostojic.ba 3km .. Doma.instvo Oru. Mirsa Lokacija: Po.itelj, Op.tina .apljina Sezona rada: tokom cijele godine Kapacitet: 9 kreveta Opis: Objekat poseduje tri trokrevetna apartmana. Jedinstveno naselje Po.itelj, na UNESCO listi svjetske kulturne ba.tine je nedavnom obnovom povratilo svoj nekada.nji izgled. Pored izvanredne orijentalne arhitekture, sa gra.evinama nastalim u periodu od 400 godina, Po.itelj obuhvata najstariju umjetni.ku koloniju jugoisto.ne Evrope. Had.i-Alijina d.amija je obnovljena, kao i .i.man-Ibrahim Pa.ina medresa i Ku.a Gavrana Kapetanovi.a, koje su sve otvorene za posjetu. Najzanimljivi objekat u Po.itelju je Sahat kula, oblo utvr.enje koje se uzdi.e sa vrha brda iznad grada. Kontakt: Mirso Oru. Po.itelj +387 62 482 844 +387 61 849 361 3km .. Kamp Oaza Lokacija: Konjic . Jablani.ko jezero Sezona rada: 15. maj - 15. oktobar Kapacitet: 10 kamp jedinica, 80 osoba GPS coordinates: N 43‹ 15f 501 E 17‹ 52f 800 Opis: Kamp je smje.ten na obali Jablani.kog jezera, udaljen 4 km od Konjica u pravcu Mostara. Restoran, dje.ije igrali.te, sportski tereni (odbojka, stoni tenis) i parkirali.te u kampu. Jablani.ko jezero je dugo 31km i na njegovim obalama se nalaze moteli, kampovi, ribarska naselja, pla.e. Osim restorana na obalama jezera, specijaliteti tradicionalne doma.e kuhinje mogu se ku.ati i na brodici koja u zakazanim terminima plovi Jablani.kim jezerom. Gosti imaju mogu.nost kori.tenja tradicionalnih drvenih .amaca za ribolov i kupanje. Jezero je pogodno za sportski ribolov. Kontakt: Kamp Oaza +387 36 721 602 +387 61 222 646 www.jablanicko-jezero.freeservers.com/kamp_oaza.html 3km .. Kamp Blagaj Lokacija: na obali rijeke Bune u Blagaju, 12 km od Mostara Sezona rada: 1. april - 1. oktobar Kapacitet: 36 kamping jedinica = 60 osoba Povr.ina: 2.500 m2 GPS coordinates: N 43‹ 15f 501 E 17‹ 52f 800 Opis: Autokamp Blagaj je udaljen 40 km od svjetski poznatog Sveti.ta Kraljice Mira u Me.ugorju, 20 km od starog grada Po.itelja i 30 km od Nacionalnog parka Hutovo blato. U Blagaju se jo. nalaze i mini market, po.ta, ambulanta. Kamp je opremljen priklju.cima za struju i vodu te odvod otpadnih voda. U blizini kampa nalaze se mnogobrojne trgovine i restorani u kojima mo.ete probati bosansko-hercegova.ku kuhinju i vrhunska vina. Kontakt: Autocamp Blagaj Blagaj bb, 88201 Blagaj, Mostar +387 61 533 771 info@autocamp-blagaj.com www.autocamp-blagaj.com 3km .. Kamp Aganovac Lokacija: na obali rijeke Bune u Blagaju, 12 km od Mostara Sezona rada: 1. april - 1. oktobar Kapacitet: +/- 35 kamping jedinica (mali .atori) = 60 osoba Ili 8 kamping jedinica (kamping vozila, kombi) Opis: Sva potrebna infrastruktura u kampu je obezbije.ena.Raspola.e sa malom kuhinjom koja mo.e da zadovolji potrebe gostiju, naro.ito onih koji se koriste .atorima. U neposrednoj blizini kampa nalaze se pekara, mesara, mnogobrojne trgovine, restorani.Tokom boravka u kampu mogu se posjetiti brojne historijske znamenitosti Blagaja. Kamp djeluje u okviru doma.instva Aganovac Kontakt: Klepo Ned.ad Blagaj bb 88201 Blagaj +387 61 169 495 rcaganovac@yahoo.com www.camping-blagaj.com 3km .. Kamp Mini Wimbledon Lokacija: Blagaj, 10 km ju.no od Mostara Sezona rada: 1. april - 1. oktobar Kapacitet: 40 kamping mjesta i 4 sobe sa osam kreveta Povr.ina: 7.000 m2 Opis: Auto kamp gMali Wimbledonh je porodi.ni kamp, a gostima su na raspolaganju lijepo ure.eni sanitarni .vorovi sa toplom vodom, ve. ma.ine, teniski i fudbalski teren. U okolini, gosti mogu obi.i stari grad i Stari most u Mostaru, vrelo Bune sa dervi.kom tekijom, stari grad Po.itelj, kamene ste.ke u Stocu, vodopad Kravice, Mogorjelo u .apljini i dr. Kontakt: Mini Wimledon Blagaj bb 88201 Blagaj +387 (0)62 480 087, (0)62 480 087 +387 (0)36 572 582, (0)36 572 582 www.campingmostar.ba 3km .. MOSTAR 88000 Turisti.ki informativni centar u Starom gradu Rade Bitange br. 5 + 387 36 580 275 www.hercegovina.ba Autobusni Kolodvor Mostar +387 36 552 025 Aquarell Stari Most 2 +387 36 570 220 Galerija MARTINO Trg Hrvatskih velikana bb - Rondo +387 36 324 554 Mostar bus Bulevar 11 +387 36 580 210 Lutkarsko kazali.te Mostar Trg hrvatskih velikana bb +387 36 31 48 93 Pozori.te Lutaka Bra.e .i.i.a 15 +387 36 558 450 Kino Borak .iroki Brijeg M. Gupca bb, 88220 .iroki Brijeg +387 63 328 534 Mostar - Film D.O.O. A. .anti.a 11 +387 36 580 135 H. D. Herceg Stijepan Kosa.a Trg hrvatskih velikana bb +387 36 314 605 Hrvatsko Narodno Kazali.te Mostar Kneza Domagoja bb ( Mala scena ) +387 36 310 506 / 325 411 M.C. Pavaroti Mar.ala Tita 179 +387 36 550 750 Narodno Pozori.te Brki.a 2 +387 36 580 128 Omladinski Kulturni Centar Abra.evi. Alekse .anti.a 25 +387 36 561 107 Teatar Mladih Trg republike 1 +387 36 558 485 Hotel BRISTOL Mostarskog bataljona bb + 387 36 500 100 www.bristol.ba Hotel BEVANDA Stara Ili.ka bb, Mostar + 387 36 332 332 www.hotelbevanda.com Hotel ERO Ante Star.evi.a bb, Mostar + 387 36 386 777 www.ero.ba Hotel MOSTAR Kneza Domagoja bb, Mostar + 387 36 322 679 www.hotel-mostar.com Motel Deny Kapetanovina 1 +387 36 578 317 Korisne informacije i Hostel Aksoj Marsala Tita 228 +387 62 612 458 Hotel gOld Townh One..ukova 30 +387 36 55 88 77 Hotel Snje.na Ku.a Ruji.te Ruji.te bb +387 36 502 500 Motel EMEN One..ukova 32 +387 36 581 120 Pansion LOMBRELLE Trg 1.maj broj 1 +387 36 552 125 Student Center Stjepana Radi.a 84 a, Mostar 036 337 204 Villa FORTUNA Rade Bitange 34, Mostar + 387 36 552 197 www.fortuna.ba Panision ROSE Bulevar b.b., Mostar + 387 36 578 300 www.pansion-rose.ba Motel SUNCE Podvele. bb, 88206 Mostar + 387 36 560 082 www.motel-sunce-podvelez.com Motel KRIVA .UPRIJA One..ukova 23, Mostar + 387 36 580 095 www.motel-mostar.ba Pansion BOTTICELLI Muje Bjelavca 6, Mostar +387 63 890 658 Pansion exclusive B&B Franjeva.ka b.b., Mostar + 387 63 893 877 www.dragan.kicsiszivem.com Panision EMEN One..ukova 32, Mostar + 387 36 581 120 www.pansion-emen.com KONJIC 88400 Po.ta + 387 36 726 837 .eljezni.ka stanica + 387 36 726 260 Konjictrans + 387 36 726 230 Konjicbus + 387 36 731 464 Turisti.kI ured u Konjicu (Dru.tveni dom) +387 36 728 123 www.hercegovina.ba BLAGAJ 88201 Hotel ADA Blagaj Blagaj bb +387 36 572 500 Sportsko Turisti.ki Klub BLAGAJ-CITY Branilaca Bosne b.b. 88201 Blagaj-Mostar +387 36 573 289 Dolina rijeke Plive Region rijeke Plive se nalazi u sjevernom dijelu centralne Bosne. Regionom dominiraju rijeke Pliva, Vrbas i Janja. Rijeka Pliva .ista, zelena i bistra, izvire u Pljevi, nadomak .ipova. Izvor Plive je najve.i izvor pitke vode u Evropi. U blizini izvora je nekoliko starih vodenica na mjestu gdje se Pliva dijelom razlijeva u vi.e brzaka i slapova. Nizvodno par kilometara, u naselju Pljeva nalazi se poseban ribolovni revir za mu.i.arenje. Tokom od 30 km proti.e kroz .ipovo, Jezero i Jajce. Na izlazu iz Jezera prema Jajcu, rijeka stvara Malo i Veliko Plivsko jezero, posebne atrakcije u proljetnim i ljetnim mjesecima. Kanjon rijeke Plive je za.ti.eni prirodni rezervat koji bi, uskoro, zajedno sa kanjonom rijeke Janj, trebao da u.e u program za.tite UNESCO-a. Ljubitelje starina, Pliva .e privu.i ostacima starih naselja, a speleologe jo. neispitanim pe.inama i vrletnim, stjenovitim kanjonom rijeka Janja i Soko.nice. Ono .to posebno krasi .itavu dolinu Plive je o.uvanost tradicije koja se osjeti na svakom koraku. Od doma.e kuhinje i hrane pripremane na starinski na.in, zatim suvenira, narodnih no.nji raznih kultura, pa do arhitekture, specifi.nih koliba, mostova, i na kraju, tradicionalnih prevoznih sredstava. Gradovi u dolini Plive Jajce Grad kamena, svjetlosti i vode, kraljevski grad, grad-muzej pod otvorenim nebom, Jajce je sagra.eno na obalama rijeka Plive i Vrbasa. Njegov za.titni znak je veli.anstveni vodopad, visok 20 metara. Vodopad ukra.ava sam centar grada .to .ini ovo mjesto jedinstvenim u svijetu. Veliki historijski zna.aj i ambijentalna vrijednost, arheolo.ki ostaci, objekti i prirodne ljepote, svrstavaju ovaj grad me.u cjeline od posebnog zna.aja. Muzej pod otvorenim nebom njeguje vi.e od 22 nacionalna spomenika i kandidat je za Listu UNESCO-ove ba.tine. Na malom prostoru, jednim pogledom se obuhvataju .etiri carstva (Rimsko, Vizantijsko, Osmansko i Austro-Ugarsko), tri kraljevstva (Bosansko, Ugarsko i Jugoslovensko), tri svjetske monoteisti.ke religije - hri..anstvo (pravoslavlje i katoli.anstvo), islam i judaizam. Kompletno bogato kulturno-historijsko podru.je grada Jajca okrunjuje njegov prirodni za.titni znak . 22 metarski vodopad na mjestu gde se rijeka Pliva uliva u rijeku Vrbas. Tri najve.a naselja u regionu rijeke Plive su .ipovo, Jezero i Jajce. .ipovo je u blizini izvora rijeke Plive, Jezero je na Plivskim jezerima, a Jajce je smje.teno na u..u Plive u Vrbas. Uz pratnju turisti.kih vodi.a, mogu. je jednodnevni obilazak podru.ja. Obilazak traje do 2,5h i uklju.uje obilazak: Podzemne crkve, Katakombe, Crkve sv. Marije (Fethija d.amija) sa zvonikom sv. Luke, Tvr.ave, Bedema i tabije u starom gradu (Papaz kula, Travni.ka kapija, mra.na kapija, velika tabija, .ami.a tabija, Kula na D.ikovcu, Medvjed kula), Omerbegove i Kr.lakove ku.e (tradicionalne starobosanske ku.e) sa .esmom, Dizdareve i Sinan-begove i Esme-Sultanije d.amije i Muzej II Zasedanja AVNOJ-a. Pored organizovanog obilaska, u gradu i okolini su znamenite: Crkva Sv. Ive u Podmila.ju, Crkva Presvete Bogorodice, Hram boga Mitre, Kraljev grob, Franjeva.ki samostan i katoli.ka crkva Uznesenja Bla.ene Djevice Marije, Kr.lakova ku.a II (Kapetanovi.a ku.a), Rimokatoli.ko groblje Hrast i Partizansko groblje Ba..eluci. Jezero Smje.teno je na pola puta izme.u Jajca i .ipova, na 430 mnv. Mjesto se nalazi na u..u Plive u Veliko plivsko jezero, okru.eno prelijepim planinskim lancem. U Jezeru se mo.e vidjeti prava atrakcija, prevo.enje preko Plive u drvenim, iz jednog debla tesanim .amcima - la.ama. Lokalno stanovni.tvo, i pored mosta, i dalje koristi ova prevozna sredstva, kako bi sa.uvali dugogodi.nju tradiciju. .ipovo Grad na u..u rijeke Janj u Plivu krasi bujna priroda jezera, potoka i pa.njaka. Smje.teno je na sjevernom dijelu op.tine u slivu Plive i rijeke Janj. Dolinom rijeka prolaze dva saobra.ajna pravca Banja Luka-.ipovo-Kupres i Jezero-.ipovo-Glamo.. U okolini .ipova se nalaze mnogobrojni i raznovrsni atraktivni prirodni i turisti.ki prostori kao .to su: izvori rijeke Plive i Janj, Janjske otoke, u..e Soko.nice u Plivu, u..e Janja u Plivu, Vaganska pe.ina, manastir Glogovac, Oli.ko jezero, Soko Grad, pra.umski rezervat Janjc KADA STE VE. TU NEMOJTE PROPUSTITI: Plivski vodopad Plivski vodopad se nalazi u samom sredi.tu Jajca i jedan je od najljep.ih na svijetu. Ujedno je i jedini vodopad koji se nalazi u strogom sredi.tu jednog grada. Ovaj spomenik prirode .ini da se, .ista i bistra rijeka Pliva, sa visine od 17 metra, veli.anstveno obru.ava u rijeku Vrbas, stvaraju.i pritom prelijepe prizore. Mlin.i.i Na razme.u Velikog i Malog plivskog jezera povezanih slapovima, postoji petnaestak drvenih vodenica-sojenica. Nijemi svjedoci historije i otvorena knjiga davnina. Pravljene su u istoj veli.ini, bez tavana, prozora, dimnjaka. Ne zna se kada su prvi mlin.i.i podignuti, ali je sigurno da vijekovima stoje na tankim, mokrim i naoko nesigurnim nogama. Jezero .ol U blizini magistralnog puta Jezero-.ipovo u selu Ljolji.i, 8 km od .ipova nalazi se prirodno jezero .ol povr.ine 1000 m2. Jezero je tokom cijele godine bistro i potpuno .isto, tako da ljeti slu.i kao kupali.te. Obiluje kvalitetnom ribom kao .to su .aran i smu., pa je pogodno i za ribolov. Oli.ko jezero Sedam kilometara ju.no od grada .ipova i 3 km isto.no od Plive, na nadmorskoj visini od 600 metara, nalazi se Oli.ko jezero. Stabilnog je vodostaja i ve.im dijelom godine je bistro i potpuno .isto. Vitorog Nad .ipovom dominira planina Vitorog sa najvi.im vrhom od 1.906 mnv, udaljenim od centra .ipova 30 km. Na vrhu se nalazi podzemni objekat koji je izgradila biv.a jugoslovenska narodna armija. Danas, objekat koristi sportsko-planinarsko dru.tvo Vitorog. U objektu se nalaze spavaonice, kantine i kuhinja, kapaciteta za 30 ljudi. Sa Vitoroga se pru.a veli.anstven pogled na okolinu, .to je nezaboravno iskustvo za posjetioce. Planina krije izvanredno bogatstvo flore i faune, gdje se mogu sresti mrki medvjed, vuk i vepar, ali i rijetke ptice, kao .to je Veliki tetrijeb. Vi.e nadmorske visine .uvaju .ak i poneke endemske vrste flore. Ovo je mjesto koje redovno posje.uju planinari iz regiona i .ire, .eljni avanture i boravka u netaknutoj prirodi. Ispod Vitoroga se nalazi i Vaganska pe.ina sa obiljem pe.inskog nakita, koja sa dubinom od preko 400m, uz Orlova.u predstavlja najzna.ajniji objekat ove vrste u regiji. Rijeka Janj Za.ti.eni prirodni rezervat, pravi je biser me.u rijekama. Izvor rijeke se nalazi na ju.nom dijelu op.tine .ipovo, 13 km od centra grada. Od samog izvora, preko Janjskih otoka, pa do u..a u Plivu, ova rijeka mijenja svoj izgled od ledeno mirne vode, do pjenu.avo bijelih kaskada i slapova. Dolinske strane su strme, visine 150-200 metara, i di.u se direktno iz rije.nog korita. Kanjon se odlikuje izuzetnom atraktivno..u. Janjske otoke Na magistralnom puta .ipovo-Kupres, 9 km od centra grada nalaze se Janjske otoke. Kre.nja.ka dolina, du.ine 1 km i .irine 300 metara, bogata je .umom i bistrim potocima koji se pretvaraju u vodopade. Na potezu du.ine od 825 metara, rijeka Janj je istalo.ila debele sedrene naslage, preko kojih se rasta.e u brojne rukavce i mlazeve. Ukupna visina kaskada je oko 60 m .to ovaj kanjon .ini jednim od najljep.ih u zemlji. Postoje kapaciteti za kampovanje i za seoski turizam, a u.ivanje u doma.oj kuhinji je obi.aj. Pra.uma Janj Dvadeset kilometara od .ipova, u jugoisto.nom dijelu op.tine, nalazi se pra.uma Janj, jedna od .etiri evropske pra.ume. Ova prirodna rijetkost privla.i planinare i lovce, ali i nau.no-istra.iva.ke ekspedicije. Ukupna povr.ina pra.umskog rezervata Janj iznosi 295 ha. Soko.nica i Soko.ni.ka pe.ina Sve do u..a u Plivu, a ispod drevnog Sokograda, rije.ica Soko.nica prolazi kroz prelijepi kanjon, u du.ini od deset kilometara. U kanjonu rijeke nalazi se i Sokola.ka pe.ina koja je dostupna posjetiocima. Tri kilometra od centra .ipova, rijeka Soko.nica se uliva u Plivu. Mjesto je veoma interesantno za .etnju i fotosafari. Sokograd Najzna.ajniji spomenik srednjeg vijeka na ovom podru.ju, Sokograd, uzdi.e se iznad rijeke Soko.nice. Spominje se jo. 1363. godine, kada je bosanski ban Tvrtko I Kotromani. porazio ugarsku vojsku. Od 1463. do 1833. godine, grad je pod turskom okupacijom, a nakon toga je prepu.ten zubu vremena. Manastir Glogovac U uskoj klisuri rije.ice Glogovac, podignut je 1866. godine. Posve.en Svetom Georgiju, duhovno je sredi.te Biha.ko-petrova.ke eparhije. Prema predanju, manastir je nastao na mjestu gdje se ne mogu .uti crkvena zvona. U .elji da izgrade crkvu, narodni predstavnici obratili su se veziru sa molbom da im odobri izgradnju. Vezir ih je uputio da potra.e pristanak od Stambola, iako nije o.ekivao da .e im to uspjeti. Kada je ipak stiglo odobrenje od sultana, vezir je morao odobriti gradnju crkve, ali je naredio da mora biti podignuta na takvom mjestu odakle se ne.e .uti zvuk crkvenog zvona. Zelenkovac Izleti.te neposredno pored sela Podra.nica sa.injeno od doline potoka koji te.e kroz borovu .umu. Izuzetno lijepu sredinu je iskoristio gospodin Boro Jankovi. i jednu od vodenica pro.irio i preuredio u umjetni.ku galeriju gZa.to nije oti.ao Boro?!h. Na Zelenkovcu se organizuje niz manifestacija i kulturnih de.avanja (Me.unarodni Jazz festival). Redovno se organizujuju D.ipijade, Hajdu.ki sastanci, Hajdu.ki rastanci, likovne kolonije. UKOLIKO VOLITE AKTIVNIJI ODMORc Ribolov Na rijeci Plivi, na toku od 30 km postoje uslovi za ribolov kakvi se rijetko sre.u u ovom dijelu Evrope. Pliva predstavlja mali raj na zemlji za sportske ribolovce u disciplini mu.i.arenja. Mu.i.arski revir na Plivi se prote.e u du.ini od 8 km, od izvora u selu Pljeva pa do betonskog mosta nadomak .ipova. Bogatstvo ribljim vrstama lipljena i poto.ne pastrmke, garantuju nezaboravne trenutke za ljubitelje lova na mu.icu. Revir posjeduje i trofejni dio, bogat kapitalnim primjercima lipljena i poto.ne pastrmke. Po ljepoti, bogatstvu flore i faune, rijeka Pliva sigurno spada u sam vrh evropskih top destinacija mu.i.arskog ribolova. Pje.a.enje - Planinarenje Planinarenje na podru.ju doline Plive podrazumijeva posjedovanje odgovaraju.e planinarske opreme i naravno, odre.enu kondiciju. Rute koje se nude ljubiteljima ovog oblika rekreacije na podru.ju Jajca, Jezera i .ipova su: Jajce . Jezero . Majdan . Lisina . Etno selo .ipovo, Jajce . Jezero . .ipovo . izvor Plive, Jajce . Jezero . .ipovo . Janjske otoke . Brdo Hrid . Izvor Janja, Jajce . Jezero . .ipovo . Vaganska pe.ina, Jajce . Jezero . .ipovo . .emenovci i trasa koja ide Kanjonom rijeke Soko.nice. Izleti.ta U okolini Velikog i Malog Plivskog jezera, pored predjela za .etnju, izgra.eni su tereni za nogomet, odbojku, tenis i skokove u vodu. U ljetnom periodu, ovo je glavno gradsko kupali.te. Kajak i kanu Na Plivskom jezeru upra.njava se nekoliko sportova na vodi: kajak, kanu i veslanje. Te.ka voda, tj. voda visoke specifi.ne gustine i ujedna.ena dubina od 33-35 metara, pogodni su za upra.njavanje ovih sportova. Prostor oko jezera je ure.en i posjeduje nekoliko prostranih parking prostora. Na ovim vodama 1963. je odr.ano 7. evropsko i svjetsko prvenstvo. Rafting Rafting na rijeci Plivi je pogodan za sve generacije. Du.ina staze je 6 km i prote.e se od mjesta Pljeva do .ipova. Mountbike Preko 44 km duge biciklisti.ke staze i ljepota okoline zadovolji.e ljubitelje biciklizma. Prema rije.ima biciklista, te.ko je re.i koja staza je ljep.a i atraktivnija. Do.ivljaj vo.nje biciklom u dolini rijeke Plive je jedinstven. Lov Lov na ovom podru.ju ima izuzetno dugu tradiciju. Od visokotrofejne divlja.i na ovoj regiji mogu se prona.i medvjed, vuk, divlja svinja, tetrijeb, a od sitne divlja.i tu su zec, lisica, prepelica, .ljuka i divlja patka. Svi lova.ki objekti su ure.eni po najvi.im standardima i osposobljeni su za sve vrste lova i foto safari. O ONOM TIPI.NOM ZA DOLINU PLIVEc Vodenice (mlinovi) na rijeci Plivi i Janju jo. uvijek proizvode doma.e bra.no. Ove vodenice imaju dugu tradiciju proizvodnje, a sve vi.e se potra.uje njihov proizvod (heljda, kukurzno, ra.evo, p.eni.no bra.no). Nadaleko je poznat Janjski kajmak, sir kao i rakija travarica, poznatija pod nazivom gPlivovicah. Stari zanati Stari zanati i danas se kao majstorske vje.tine .uvaju u seoskim i gradskim sredinama. Tradicionalna narodna no.nja janjskog kraja poznata je po bogatom vezu i .arama. Sa.uvani su tradicionalni ru.ni radovi koji se prave vezenjem (pe.kiri, gobleni i dr), pletenjem (.arape, d.emperi), heklanjem (stolnjaci), tkanjem (.ilimi, prekriva.i), predenjem (konac za pletenje). Popularna je izrada starih drvenih predmeta koji podsje.aju na pro.lost (stolice, sto.i.i, gusle). Kova.ke radionice proizvode predmete od gvo..a, a opan.ari nude ko.arsko-opan.arske proizvode. Manifestacije Janjski Vi.eboj Janj (Strojice-Vitorog) Odr.ava se u okviru vi.ednevne manifestacije pod nazivom Dani .ipova u drugoj polovini jula mjeseca. U okviru Janjskog vi.eboja odr.ava se turnir u malom fudbalu, pje.a.ka trka, takmi.enje u ko.evini, janjski pje.a.ki maraton, skok u dalj iz mjesta, takmi.enje drvosje.a, podizanje i prenos tereta, bacanje kamena, nadvla.enje konopca i naravno nastupi folklornih grupa. Degustacija doma.ih proizvoda kao i raznih vrsta rakija. Vi.e informacija na udruzenjejanjana@gmail.com. Off Road Relly .ipovo Odr.ava se u okviru vi.ednevne manifestacije pod nazivom Dani .ipova u drugoj polovini jula mjeseca. .etvoroto.ka.i odmjeravaju snage uzbudljivim i atraktivnim stazama planine Lisina, Vitorog, Gorica i kanjonom rijeke Soko.nice. Auto klub Pliva 4x4 stoji na raspolaganju zaintresovanim turistima za obilazak svih terena po trasiranoj stazi. Raspola.u smje.tajnim kapacitetima na planini Lisini od 20 le.ajeva. Me.unarodna Regata na rijeci Vrbas,Jajce Odr.ava se polovinom juna mjeseca u organizaciji gRafting kluba Jajceh. Ukupna du.ina spu.tanja rijekom je 11 km od mjesta Vinac do vodopada u Jajcu. Manifestacija je sportsko-rekreativnog karaktera a promovi.e sportove na vodi. U okviru manifestacije posve.uje se izuzetan zna.aj i promociji kulturno historijskog naslje.a grada Jajca. Dani Avnoja Muzej Avnoja u Jajcu tradicionalno odr.ava gDane Avnojah od 25 do 29. novembra svake godine. Pozori.no kazali.ne igre Pozori.no kazali.ne igre se tradicionalno odr.avaju u Jajcu svake godine. Glumci su iz zemalja regiona i igraju najpoznatije pozori.ne predstave. Za potpuni u.itak, preporu.ujemoc Auto kamp Plivska jezera Lokacija: Plivska jezera (5 km od Jajca) Sezona rada: 15. april - 31. septembar Kapacitet: 600 osoba. Povr.ina: 33.000 km2 Opis: Kamp raspola.e mjenja.nicom, telefonskom govornicom, restoranom i kafe barom, ma.inom za pranje i su.enje ve.a. Posjeduje dva teniska terena. Gostima su na raspolaganju teren za odbojku, stoni tenis, dje.ije igrali.te i servis za otpadne vode iz kamp prikolica i kampera. Kontakt: Jajcetours, Svetog Luke 3,70101 Jajce +387 30 65 40 06 +387 30 65 40 08 booking@jajcetours.com www.jajcetours.com 3km .. Fly fishing centar Pliva Lokacija: Izvor Plive (8 km od .ipova) Sezona rada: tokom cijele godine Kapacitet: 90 kreveta u 8 vila i motelu Povr.ina: 6.800 km2 Opis: Kompleks posejduje ure.eno .etali.te i trim staze. Sve vile posjeduju kompletno opremljenu kuhinju, dnevni boravak, centralno podno grijanje, protivpo.arnu i protivprovalnu za.titu, video nadzor i terasu. U sklopu motela nalazi se restoran, teretana, sauna i bilijar sala. Kontakt: Pliva, fly fishing centar Pljeva bb, 70275 Pljeva +387 50 320 000 +387 50 320 010 +387 50 320 020 info@plivaflyfish.com, kontakt@plivaflyfish.com www.plivaflyfish.com 3km .. Doma.instvo Andri. Rine Lokacija: Jajce Sezona rada: tokom cijele godine Kapacitet: 3 kreveta Opis: Doma.instvo se nalazi u Jajcu, na obali Plive, i raspola.e sa tri le.aja. Gostima se nudi usluga no.enja sa doru.kom. U doma.instvu je mogu.e realizovati proizvodnju i plasman doma.ih proizvoda. Kontakt: Andri. Rina, Stjepana Toma.evi.a 25 a, Jajce Udru.enje Eko Pliva, Jajce +387 63 169 018 +387 30 654 100 eko.pliva@gmail.com www.plivatourism.ba 3km .. Doma.instvo Dizdar Muje Lokacija: Stari grad, Jajce Sezona rada: tokom cijele godine Kapacitet: 4 kreveta Opis: Objekat je smje.ten u atraktivnom starom dijelu Jajca. Raspola.e sa .etiri kreveta u dvokrevetnim sobama. Gostima su na raspolaganju usluge no.enja, no.enja sa doru.kom, polupansion i pansion. Kontakt: Dizdar Mujo, Starogradska 13 Udru.enje Eko Pliva, Jajce +387 63 169 018 +387 30 654 100 eko.pliva@gmail.com www.plivatourism.ba 3km .. Doma.instvo Marjanovi. Kate i Zorana Lokacija: Veliko Plivsko Jezero, Jajce Sezona rada: tokom cijele godine Kapacitet: 7 kreveta Opis: Objekat je smje.ten na Plivskom jezeru. Doma.instvo raspola.e sa sedam kreveta u jednokrevetnim i dvokrevetnim sobama. Gostima je na raspolaganju usluga no.enja. Kontakt: Marjanovi. Zoran i Kata, Mile 28a (iznad Motela) Udru.enje Eko Pliva, Jajce +387 63 169 018 +387 30 654 100 eko.pliva@gmail.com www.plivatourism.ba 3km .. Doma.instvo Bubri. Halida i Naile Lokacija: Jajce centar Sezona rada: tokom cijele godine Kapacitet: 15 kreveta Opis: Objekat raspola.e sa 15 le.ajeva u 8 soba. Gostima je na raspolaganju usluga no.enja sa doru.kom. Doma.instvo posjeduje i objekat na Plivskom jezeru, tako da postoji mogu.nost orgnizovanja izleta za goste. Kontakt: Bubri. Halid i Naila, Mustafe ef. .oli.a 3 Udru.enje Eko Pliva, Jajce +387 63 169 018 +387 30 654 100 eko.pliva@gmail.com www.plivatourism.ba 3km .. Doma.instvo Za.iragi. Adnana Lokacija: Jajce Sezona rada: tokom cijele godine Kapacitet: 10 kreveta Opis: Objekat raspola.e sa deset le.ajeva u u jednokrevetnim i dvokrevetnim sobama. Gostima je na raspolaganju usluga no.enja sa doru.kom. Kontakt: Za.iragi. Adnan, Kralja Tvrtka I 48 Udru.enje Eko Pliva, Jajce +387 63 169 018 +387 30 654 100 eko.pliva@gmail.com www.plivatourism.ba 3km .. Doma.instvo Erak Milorada i Petre Lokacija: Jezero Sezona rada: tokom cijele godine Kapacitet: 3 kreveta Opis: Objekat raspola.e sa tri kreveta u jednokrevetnoj i dvokrevetnoj sobi. Gostima su na raspolaganju usluge no.enja, no.enja sa doru.kom, polupansion i pansion. Kontakt: Erak Milorad i Petra, .eljezni.ka bb Udru.enje Eko Pliva, Jajce +387 63 169 018 +387 30 654 100 eko.pliva@gmail.com www.plivatourism.ba 3km .. Doma.instvo Kesten Nusreta i Zijade Lokacija: Jezero Sezona rada: tokom cijele godine Kapacitet: 4 kreveta Opis: Objekat raspola.e sa .etiri kreveta u jednokrevetnim i dvokrevetnim sobama. Gostima je na raspolaganju usluga no.enja. Kontakt: Kesten Nusret i Zijada, .eljezni.ka bb Udru.enje Eko Pliva, Jajce +387 63 169 018 +387 30 654 100 eko.pliva@gmail.com www.plivatourism.ba 3km .. Doma.instvo Gaji. .eljka Lokacija: Mujd.i.i, .ipovo Sezona rada: tokom cijele godine Kapacitet: 5 kreveta Opis: Raspola.e sa tri standardne soba, pet le.ajeva i zajedni.kim kupatilom, a u prizemlju ku.e nalazi se restoran koji gostima nudi kompletan obrok. Ku.a se nalazi uz samu rijeku Janj koja pru.a pogled na predivnu okolinu. Kontakt: Gaji. .eljko, Donji Mujd.i.i bb Udru.enje Eko Pliva, Jajce +387 63 169 018 +387 30 654 100 eko.pliva@gmail.com www.plivatourism.ba 3km .. Doma.instvo Gluvi. Lokacija: Oli.ko Jezero, .ipovo Sezona rada: tokom cijele godine Kapacitet: 7 kreveta Opis: Raspola.e sa 7 kreveta, 4 sobe sa zajedni.kim kupatilom. Ku.a se nalazi pored Oli.kog jezera. Gostima se slu.i isklju.ivo doma.a hrana pripremana na tradicionalan na.in. Kontakt: Gluvi. Slavko i An.a, Oli.ko Jezero bb Udru.enje Eko Pliva, Jajce +387 63 169 018 +387 30 654 100 eko.pliva@gmail.com www.plivatourism.ba 3km .. Doma.instvo Gvozdenac Lokacija: Pljeva, .ipovo Sezona rada: tokom cijele godine Kapacitet: 12 kreveta Opis: Raspola.e sa 12 le.ajeva, apartmanom i 7 standardnih soba sa zajedni.kim kupatilom. Gostima se nudi doma.a ishrana, mogu.nost izleta u prirodi, flay fishing, a od svega najva.nije ti.inu i prijatan odmor. Ku.a se nalazi uz samu rijeku Plivu. Kontakt: Gvozdenac Ne.o, Pljeva - Bajkal bb Udru.enje Eko Pliva, Jajce +387 63 169 018 +387 30 654 100 eko.pliva@gmail.com www.plivatourism.ba 3km .. Doma.instvo Jovi. Lokacija: .ipovo Sezona rada: tokom cijele godine Kapacitet: 5 kreveta Opis: U okviru doma.instva se uspje.no organizuju gastronomske radionice za goste. Apartman raspola.e svom potrebnom opremom za prijatan boravak. Aktivno u.e..e doma.ina u sportskim d.ipijadama koje se mogu ponuditi turistima u okviru njihovog aktivnog odmora. Kontakt: Jovi. Mi.o i Mira, Bra.e Jugovi.a bb Udru.enje Eko Pliva, Jajce +387 63 169 018 +387 30 654 100 eko.pliva@gmail.com www.plivatourism.ba 3km .. Doma.instvo Malinovi. Lokacija: Pljeva, .ipovo Sezona rada: tokom cijele godine Kapacitet: 4 kreveta Opis: Raspola.e sa 4 kreveta, 2 sobe sa zajedni.kim kupatilom a gostima se, pored doma.e hrane, nude izleti u prirodi, flyfishing, rafting i drugi obilasci prirodnog i kulturnog blaga. Kontakt: Malinovi. .ivko i Nevenka, Izvor Plive bb Udru.enje Eko Pliva, Jajce +387 63 169 018 +387 30 654 100 eko.pliva@gmail.com www.plivatourism.ba 3km .. Doma.instvo Pilji. Dula i An.e Lokacija: Janjski otoci, .ipovo Sezona rada: tokom cijele godine Kapacitet: 6 kreveta Opis: Raspola.e sa 6 le.ajeva, 3 standardne sobe sa zajedni.kim kupatilom. Gostima se, pored doma.e kuhinje i tradicionalnih jela, nudi nezaboravan u.itak u .arima etno Janjske ku.e, koja na momente vra.a u period na.ih predaka. Kontakt: Pilji. Dule i An.a, Janjske Otoke bb Udru.enje Eko Pliva, Jajce +387 63 169 018 +387 30 654 100 eko.pliva@gmail.com www.plivatourism.ba 3km .. Doma.instvo Pilji. Milorada i Nade Lokacija: Janjski otoci, .ipovo Sezona rada: tokom cijele godine Kapacitet: 5 kreveta Opis: Raspola.e sa 5 kreveta, 2 sobe sa zajedni.kim kupatilom. Pored preno.i.ta nudi se doma.a hrana pripremana na tradicionaln na.in. Kontakt: Piljic Milorad i Nada, Janjske otoke bb Udru.enje Eko Pliva, Jajce +387 63 169 018 +387 30 654 100 eko.pliva@gmail.com www.plivatourism.ba 3km .. Doma.instvo Pilji. Nenada i Ankice Lokacija: .ipovo Sezona rada: tokom cijele godine Kapacitet: 7 kreveta Opis: Doma.instvo raspola.e sa ukupno 7 le.ajeva u dvokrevetnim i trokrevetnim sobama. U okviru doma.instva se nalazi i restoran u kojem se pripremaju jela doma.e kuhinje i poto.na pastrmka iz sopstvenog ribnjaka. Doma.instvo nudi uslugu no.enja sa doru.kom, kao i polupansion ili pansion, po .elji gosta. Kontakt: Piljic Nenad i Ankica, Janjske otoke bb Udru.enje Eko Pliva, Jajce +387 63 169 018 +387 30 654 100 eko.pliva@gmail.com www.plivatourism.ba 3km .. Doma.instvo Pilji. Zorana i Radmile Lokacija: Janjski otoci, .ipovo Sezona rada: tokom cijele godine Kapacitet: 7 kreveta Opis: Rapola.e sa 7 kreveta, 4 sobe sa zajedni.kim kupatilom. Gostima se nudi doma.a hrana pripremana na tradicionalan na.in, ali i izleti u prirodu. Kontakt: Piljic Zoran i Radmila, Janjske otoke bb Udru.enje Eko Pliva, Jajce +387 63 169 018 +387 30 654 100 eko.pliva@gmail.com www.plivatourism.ba 3km .. Doma.instvo Radoja Predraga Lokacija: Pljeva, .ipovo Sezona rada: tokom cijele godine Kapacitet: 12 kreveta Opis: Raspola.emo sa 12 le.ajeva u apartmanima i standardnim sobama sa kupatilom. Gostima se nude specijaliteti doma.e kuhinje spremljeni na tradicionalni na.in, izleti u prirodu, ribolov na Plivi, rafting, vo.nja biciklom po planinskim stazama i posjeta crkvi svete Petke u blizini. Kontakt: Radoja Predrag Udru.enje Eko Pliva, Jajce +387 63 169 018 +387 30 654 100 eko.pliva@gmail.com www.plivatourism.ba 3km .. Doma.instvo .obi. Ila i Milke Lokacija: Pljeva, .ipovo Sezona rada: tokom cijele godine Kapacitet: 3 kreveta Opis: Objekat raspola.e sa deset le.ajeva u u jednokrevetnim i dvokrevetnim sobama. Gostima je na raspolaganju usluga no.enja sa doru.kom, no.enje sa doru.kom, polupansion ili pansion. Kontakt: .obi. Ile i Milka, Pljeva bb Udru.enje Eko Pliva, Jajce +387 63 169 018 +387 30 654 100 eko.pliva@gmail.com www.plivatourism.ba 3km .. K Pliva-konoba Pljeva bb 050 320 010 +387 65 775 819 www.plivaflyfish.com Ladna voda .ifluk bb 050 371 610 Ribolova.ka pri.a Srpskih boraca bb 066 808 233 Tetrijeb Sime .olaje bb 050 371 356 050 372 729 www.motel-tetrijeb.com Ribnjak Pa.ter Stepe Stepanovi. bb 050 371 216 066 343 526 Mlin.i. Mujd.i.i bb 050 373 520 065 801 416 Gostiona gAtinah 050/371-259 065/153-949 Ribnjak Dedo Sime .olaje 7 066/435-284 Motel Tetrijeb 050 371 356 050 372 729,065 915 574 www.motel-tetrijeb.com Etno ku.a gMiljevi.h 065/931-254 Lubovo JAJCE 70101 Sportsko-ribolovno udru.enje gZlatovcicah www.zlatovcica.net Klub Kajak-kanu-vesla.ki klub Jajce +387 50 372 099 +387 65 587 302 Autobusni Kolodvor Jajce +387 30 659 202 Turisti.ka zajednica Zagreba.ka 14 +387 30 657 000 Dom kulture Jajce Hrvoja Vuk.i.a Hrvatini.a 10 +387 30 659 541 www.domkulturejc.com Hotel TURIST 98 Kraljice Katarine bb +387 30 658-151 www.hotelturist98.com Hotel PLIVSKO JEZERO Mile bb +387 30 654-090 www.plivsko-jezero.com Hotel STARI GRAD Svetog Luke 3 +387 (30) 654-006 www.jajcetours.com Restoran STARI GRAD Svetog Luke 3. +387 30 654-006 www.jajcetours.com Restoran UNA Hrvoja Vuk.i.a Hrvatini.a bb +387 61 686-534 Restoran PLA.A Plivska jezera bb +387 30 647-200 Restoran PANORAMA 70101 Jajce, Mile bb +387 30 647-170 Pizzeria DEA Hrvoja Vuk.i.a Hrvatini.a bb +387 30 657-173 Pizzeria MEGI-DEA Hrvoja Vuk.i.a Hrvatini.a bb +387 (30) 657-944 .IPOVO 70270 Turisti.ka Organizacija Op.tine .ipovo Gavrila Principa 7a +387 50 371 928 Ju Dom Kulture Nikola Koko.arf Ju Narodna Biblioteka .ipovo Gavrila Principa 7a 050-371-485 biblnk@teol.net Korisne informacije i Doline Une i Sane Obje rijeke, Una i Sana, daju poseban pe.at ovom kraju. Putovanje rijekom Unom pru.a bogate vizure na tirkiznu povr.inu rijeke protkane zelenim adama. Vodotok Sane tako.e .ine izuzetne pejsa.ne ljepote i vrijednosti. Rijeka Una Una izvire na sjeveroisto.noj strani planine Stra.benice kod sela Suvaje na nadmorskoj visini od 448 m. Njen tok dug 207 km, zavr.ava se u..em u Savu (kod Jasenovca). Ime su joj dali Rimljani, a u prevodu sa latinskog ima zna.enje gjedna, jedina, jedinstvenah .to je adekvatno ime s obzirom na njenu .isto.u, brzake, slapove, vodopade i ina.e nezamjenjiv izgled kompozitne doline u pejza.u od izvora do u..a. Svojom ljepotom i egzoti.no..u nikoga ne ostavlja ravnodu.nim. Prepoznatljiva je po privla.noj zelenkasto-plavi.astoj boji kao i po predivnim vodopadima. Odlikuju je brojna kupali.ta. Ova rijeka je privla.na i za ljubitelje sportova na vodi. Kajak je jedan od sportova za koji je Una veoma pogodna. Na Uni se .esto organizuje i rafting, sport za koji u poslednje vrijeme vlada sve ve.e interesovanje. Na Uni svoje mjesto nalaze kako sportski ribolovci tako i lovci, koji na njoj provode slobodno vrijeme tokom cijele godine. Rijeka Sana Sana izvire na kr.koj visoravni kod mjesta Medna na nadmorskoj visini od oko 400 m. Duga je 146 km i u Unu se uliva u Novom Gradu. U svom gornjem i srednjem toku ova je rijeka brza i prepuna klisura i kotlina. U donjem toku - od Prijedora do Novog Grada, Sana je mnogo mirnija .to je .ini veoma privla.nom za ljubitelje ribolova. Temperatura vode Sane je vi.a od temperature Une pa je pogodnija za kupanje. Gradovi u dolini Une i Sane Biha. Grad na rijeci Uni, izme.u planina Plje.evica i Grme.. Zahvaljuju.i povoljnim geografsko-klimatskim uslovima, prostor je naseljen jo. u paleolitskom dobu. Od VIII vpne Biha. i okolinu naseljava pleme Japoda, koje su sredinom IV vpne pokorili Rimljani. Po.etkom VII vijeka podru.je Biha.a naselili su Sloveni, o .emu svjedo.e brojni arheolo.ki nalazi. Biha., sredi.te Pounja, prvi put se spominje 1260. godine u povelji ugarsko-hrvatskog kralja Bele IV, kao grad sagra.en na Otoku Svetog Ladislava, u vlasni.tvu benidiktinske opatije iz Topuskog. Godine 1262. progla.en je slobodnim kraljevskim gradom sa svim pravima .to mu je osiguralo samostalni razvoj. Povelja iz 1271. godine potvr.uje da je Biha. u tom vremenu u.ivao povlastice slobodne gradske op.tine. Nakon progla.enja slobodnim kraljevskim gradom, Biha. se razvio u urbani gradski, trgova.ki i zanatski centar. Grad je bio opasan bedemima, .etverougaonim i oblim tornjevima, te debelim zidovima. Zanimljivosti Biha.a su sakralni spomenici, Fethija d.amija i biha.ki ni.ani. D.amija je pregra.ena crkva Svetog Antuna Padovanskog u goti.kom stilu. A ni.ani sami o sebi najbolje govore. Jedinstveni su po stilu nadgrobni spomenici u svijetu. Martin Brod Malo mjesto na .ijoj se teritoriji rijeka Unac sastaje sa rijekom Unom. Poznat po svojoj smaragdnoj vodi, veli.anstvenim vodopadima (preko 700), unskoj regati koja okupi svake godine preko 2.000 sportista i zaljubljenika u brze rijeke, fantasti.no mjesto za odmor, pecanje, dobru hranu... Martin Brod su osnovali srpski doseljenici jo. u XV veku. Katarina Brankovi., k.erka srpskog despota .ura.a Brankovi.a ostala je ovdje bez svog voljenog sina Hermana i njemu u spomen osnovala pravoslavni manastir koji se, kao i cijelo mesto, zvao Rmanj. Mjesto Rmanj je promijenilo ime u Martin Brod, u pomen na djevojku koja se nekad davno utopila u jednom od Uninih gazova, .ure.i da se sretne sa svojim voljenim. Klju. Mali, .ivopisni gradi. u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine poznatom po imenu Bosanska krajina, odnosno na samom jugu Unsko-sanskog kantona. Prvi poznati stanovnici doline Sane u gvozdenom dobu bili su pripadnici ilirskog plemena Mezeja. U rimskom periodu grad ulazi u sastav rimske provincije Dalmacija. U toku seobe naroda od IV do VII vijeka preko ovih prostora protutnjala su hunska, germanska, avarska, slavenska i mnoga druga plemena, ostavljaju.i za sobom razorene i spaljene gradove i utvrde. Klju. se u istorijskim izvorima prvi put spominje u povelji bosanskog bana Stjepana II Kotromani.a 1322. godine, kojom ban potvr.uje klju.kom knezu posjede. Prve temelje udarili su mu stari Rimljani u toku prvog vijeka na.e ere. Stari grad Klju. i njegovi gospodari igrali su zna.ajnu ulogu u historiji srednjovjekovne bosanske dr.ave. 1976. godine klju.ko naselje Sanica progla.eno je prvim turisti.kim selom u biv.oj SFRJ. Sanski Most Prostire se nad devet bistrih rijeka, a nosi i laskavu titulu Grad cvije.a. Nerijetko .ete u obi.nom govoru .uti upravo ove nazive za Sanski Most. Me.utim, naj.e..i naziv kojim ga, tepaju.i mu, nazivaju njegovi mje.tani je zasigurno Sana. Bosanska Krupa Prvi pisani tragovi o .upi Psetskoj (kasnije Krupski grad) datiraju iz 1072. godine. Prvi poznati vladari ovog kraja bili su knezovi Babani.i. U sredi.tu grada nalazi se Stari grad Pset, tvr.ava izgra.ena u XIII veku, koja je tokom burnih kraji.kih ratova stalno mijenjala vladare. U periodu osmanske vladavine gradom vladaju porodice Krupi.a i Badnjevi.a. U vrijeme vladavine Osmanlija Krupski grad se po.inje .iriti na lijevu i desnu obalu rijeke Une. Za vrijeme austrougarske vladavine zapo.inje privredni i ekonomski razvoj grada. Turisti.ku atrakciju u Bosanskoj Krupi .ini .est drvenih mostova izgra.enih preko rijeke Une u blizini starog grada Pset koji povezuju rije.na ostrva. Novi Grad Bosanski Novi - Castrum Novum je samo po imenu novo naselje jer se u sa.uvanim dokumentima prvi put spominje 1217. godine. Grad je najprije nastao iz dva podgra.a, Podnovi i Ustisana, pod Kulskim brdom na kome je stajao tvrdi kastel akropolskog tipa knezova Babobica za nadzor rije.nog i cestovnog saobra.aja dolinama Une i Sane. Prijedor Mada je Prijedor varo.ko naselje novijeg doba, njegova bli.a okolina bila je naseljena jo. u davna vremena, kraj same rijeke Sane. Na .irim prostorima op.tine evidentirana su nalazi.ta rimskih i srednjevjekovnih naselja. Prijedor se prvi put u dokumentima pominje krajem XVII vijeka, u pismima grofa Adama Ba.anija za vrijeme tzv. Be.kog rata (1683-1699). Vjeruje se da je ime dobio od re.i gpridorh ili gprodorh. Prema narodnom predanju, Sana je nekada tekla ne.to ju.nije, ispod samih brda, tokom vremena promijenila je tok, gpridrijelah ili gprodrlah u polje ne.to sjevernije i taj teren nazvan je Pridor ili Prodor. Veoma brzo Prijedor je postao zna.ajan trgova.ko-zanatski centar zahvaljuju.i rimskim putevima i plovnosti rijeke Sane kao i prvoj .eljezni.koj pruzi izgra.enoj 1873. godine. Epidemije kuge i kolere nisu zaobi.le ni ovaj grad, kao ni veliki po.ar (1882.) u kojem je grad gotovo potpuno izgorio, pa su austro-ugarske vlasti 1901. godine donijele prvi urbanisti.ki plan po kojem je Prijedor izgra.en kao savremeno naselje. KADA STE VE. TU NEMOJTE PROPUSTITI: Rijeka Sanica Bistra i hladna planinska rijeka sa izvorima u samom podno.ju Grme.a. Jedan od izvora je pe.inskog tipa, a drugi nastaje iz Sani.kog jezera. Udaljeni su na oko kilometar jedan od drugog. Sanica prerasta jako brzo u pravu planinsku rijeku sa ljepotama i .arima koje krase .itavu sani.ku dolinu. Sanica od izvora pa do u..a u Sanu kod Vrhpolja obiluje mnogobrojnim slapovima koji privla.e kako ribolovce i kupa.e, tako i druge ljubitelje .iste prirode. Raznolikost i kvalitet ribe u njenim vodama, a naro.ito poto.ne pastrmke i mladice, uvijek su privla.ili ribolovce. Rijeka Unac Prava planinska rijeka, desna pritoka Une. Izuzetno je bogata poto.nom i kalifornijskom pastrmkom kapitalne vrijednosti. Pored pastrmki Unac naseljava i lipljan. Pastrmke se love i na suhe muhe i nimfe i na strimere, uz napomenu da je riba veoma aktivna tokom cijelog dana. Bukovi na Uni Na u..u Unca u Unu, preko bigrene pre.age visoke 54 metra, na odsjeku od 100 metara, prelijeva se 63 kubna metra vode u sekundi. Ovaj vodopad nosi naziv Veliki slap, a narod ga zove Bukovi na Uni. Nizvodno od Martin Broda, nalazi se najatraktivniji slap - .trba.ki buk, a sastoji se iz tri bigrena odsjeka .irine 40 metara, a visine 23,5 metra. Do Biha.a se nalazi jo. i Troslap, visine 2,5 metra, Dvoslap visine 1,5 metar, a nizvodno od Biha.a - Kostelski slapovi. Stari grad Klju. spadao je u najstarije i najbolje utvr.ene gradove srednjovekovne Bosanske dr.ave. To je impozantan grad sa .ijih se bedema .iri vidik na sve strane sanske doline. Klju.ko podgra.e je predstavljalo kulturni, vjerski i zanatsko-trgova.ki centar. Hrustova.a pe.ina Umjetni.ki tajnovitom rukom prirode, izvajane su skulpture pe.inskih .ivotinja lava i slona, a ukrasi koji spajaju visoke svodove sa tlom, li.e na ogromne indijanske toteme. Na osnovu Zakona o za.titi progla.ena je spomenikom prirode. Posjeduje nau.no-istra.iva.ke, obrazovne i turisti.ko-rekreativne vrijednosti. Vodopad Bliha .Blihin skokh predstavlja prirodnu zanimljivost u mjestu Fajtovci, udaljen 14km od Sanskog Mosta. Lomi se niz stijenu visoku oko 56 metara, stvaraju.i prirodnu ljepotu. Planina Kozara Kozara, dinarska planina duga 75 km, s najvi.im vrhovima Lisina 978 m i Rudine 920 m, uglavnom obrasla .umom, svojevrsna je vazdu.na banja koja pru.a sve pogodnosti za bavljanje razli.itim vrstama sportova. Na ovom podru.ju izviru kristalno bistre rijeke i potoci puni poto.ne pastrmke. Podru.je Kozare i Potkozarja ima i velike prirodne, kulturne, rekreativne i mnogo druge vrijednosti. Osim toga na Kozari se nalazi krajnja jugoisto.na granica areala .uma pitomog kestena, ugro.ene srednjoevropske vrste. Na prostoru Kozare se nalazi preko 30 ugro.enih i rijetkih biljnih vrsta od koje su najpoznatije: tisa, bo.ur, .ur.evak, bijela mrtva kopriva i dr. Dio bogatstva flore Kozare predstavljaju brojne ljekovite biljke poput: hajdu.ke trave, maj.ine du.ice, valerijana, kantariona, ki.ice, preslice i druge. Kozara je bogata i .ivotinjskim svijetom kao .to su sisari, ptice, insekti, vodozemci i gmizavci, a od divlja.i naj.e..e se sre.u srna, zec i lisica. Na podru.ju Kozare nalaze se izvori rijeka: Mlje.anice, Crne rijeke, Vrba.ke, Mo.tanice, Starenice - Kozara.ke rijeke... Dabarska pe.ina Na osnovu Zakona o za.titi prirode, stavljena je pod za.titu kao spomenik prirode, nalazi se pored izvora rijeke Sane, a .uvena je po .injenici da u njoj obitava .ovje.ija ribica. Pe.ina ima nau.nu i rekreativnu namjenu. Ljekovita voda Slatina-Lje.ljani Na jugozapadnim padinama Kozare, u selu Lje.ljani, osamnaest kilometara udaljenom od Novog, nalazi se izvori.te termomineralne vode poznate kao gSlatinah. Banja Lje.ljani je u izgradnji, a njena ljekovita voda i prirodni ambijent trenutno se koriste uglavnom kao izleti.te - u rekreativne svrhe i lije.enje na osnovu dosada.njih iskustvenih saznanja. Voda iz Lje.ljana uspje.no se mo.e koristiti kod mnogih ko.nih oboljenja i stanja poslije povreda kao i u kozmeti.ke svrhe. Vi.e informacija o ljekovitoj vodi Slatina-Lje.ljani mo.ete saznati na adresi www.slatina-ljesljani.rs.sr. Manastir Rmanj u Martin Brodu Smje.ten u .ivopisnom predjelu u..a Unca u Unu, va.no je duhovno sredi.te sjeverne Trome.e (trograni.ja Bosne, Like i Dalmacije). Narodna tradicija pripisuje njegovo podizanje Katarini Brankovi., k.erki srpskog despota .ur.a Brankovi.a, .eni grofa Urliha II Celjskog. Prema imenu njihovog sina Hermana obja.njava se i porijeklo imena manastira. Prvi pouzdani podaci o postojanju manastira Rmanj vode nas u 1498. godinu, kada su mu vojvode .Petar, Petra.in i Vukdragg darivale skupocjenu Bogorodi.inu ikonu. Mnogo puta zapu.tan, kao ptica feniks, obnavljan je iz sopstvenog pepela. UKOLIKO VOLITE AKTIVNIJI ODMORc Na rijeci Uni mo.ete upra.njavati mnogobrojne sportove na vodi: rafting, kajak, kanu, ribolov, ronjenje i dr. zatim aktivnosti u vazduhu: padobranstvo, jedrili.arstvo, paraglajding, motorno letenje, a planinska podru.ja su kao stvorena za izlete i lov. Rafting na Uni Kod Martin Broda odr.ava se i tradicionalna Unska regata (me.unarodna turisti.ka kajak regata) koja je obnovljena prije nekoliko godina. Sezona raftinga je od aprila do oktobra. Martin Brod je poznat .irom Evrope po raftingu, sportu kojem pogoduje nemiran tok rijeke, tako da svake godine na Unu dolaze sportisti iz mnogih evropskih zemalja. Neokrnjena priroda doline Une, njeni smaragdni brzaci .e vas impresionirati i ne propustite priliku da veslate po njoj. .trba.ki buk i veliki kanjon, najljep.e dijelove Une, mo.ete otkriti samo kajakom, kanuom ili raftom. Fly fishing Una obiluje slapovima, prelivima i brzacima. U gornjem toku izme.u Martin Broda i Kulen Vakufa nalazi se i poseban mu.i.arski revir na Uni. Bogata je lipljanom i poto.nom pastrmkom .ivopisnih boja. U ovom dijelu Una je .iroka od 25 - 60 m i duboka do 2,5 m. Svaka ulovljena riba je pravi do.ivljaj jer su sve ribe autohtone i potpuno divlje, a u svojim virovima krije zaista velike primjerke poto.ne pastrmke i lipljana. Potpuno je pristupa.na za mu.i.arenje, a pru.a mogu.nost lova i na suhe muhe i nimfe i strimere. O ONOM TIPI.NOM ZA DOLINE UNE I SANEc Kod poljoprivrednih proizvo.a.a doline Japre (podru.je Unsko-sanskog sliva i pobr.a Grme.a - Japra), postoji stogodi.nja tradicija u proizvodnji bundeve. Bra.no od bundevinih sjemenki se proizvodi mljevenjem poga.e koja je nastala kao nusproizvod kod proizvodnje djevi.anskog ulja od bundevinog sjemena. Tamno zelene boje, pekarskim proizvodima daje prijatan, svojstven miris i ukus. Tradicionalne sorte kru.aka se su.e ili se pripremaju tur.ije. Prave se pekmezi, rakije, heljdino bra.no, med i mati.na mlije.. Opija.e vas mirisi procvjetale lavande, a mo.ete probati i basu (mlije.ni proizvod) koji godinama zadovoljava ukuse najve.ih gurmana. Stari zanati Dugogodi.nja historija i tradicija zanata .inili su propoznatljivost ove regije. Priroda je ove ljude obdarila mnogim vje.tinama. Najljep.e .are utkane su u bosanske .ilime, a vje.te stolarske ruke naprave .ak gUnsku la.uh, unikatni namje.taj, bardake. Na kova.kim vatrama i danas se kuju najbolji sa.evi i kose. Virtuozi su u izradi narodnih no.nji, vezu, tkanju, izradi sepeta i remenara. Slikanje na staklu radi se sa motivima prenesenim sa iveranih tkanih torbi. Kotlarstvo i izrada kotlova za proizvodnju rakije i proizvodnja alema za d.amije i d.ezvi .ini ih jedinstvenim. Nadalje tu su .Ma.ariceg i tradicionalni vez i tkanje gdje se na stari na.in izra.uju prekriva.i, stolnjaci, jastu.i.i i salvete. Vuneni proizvodi .Vrbljanske geteg su najljep.e kombinacije .ara, cvjetova i geometrijskih oblika (rombova). Karakteri.e ih crna podloga sa isklju.ivo crvenim .arama za mu.karce i crvenim i zelenim za .ene. Manifestacije Dani unskih la.ara, Bosanska Krupa Tradicionalna sportska manifestacija koja se obilje.ava trkom la.ara na Uni. Odr.ava se u drugoj polovini jula mjeseca. Pored trke la.ara organizuje se i niz prate.ih sadr.aja kao .to su skokovi u vodu sa drvenog mosta ali i izbor najljep.ih dvori.ta i balkona. Amaterskog je karaktera, a nosilac aktivnosti je Sportski savez op.tine Bosanska Krupa. Vi.e informacija na opcina.bosanskakrupa@bih.net.ba. Dani base i krompira, Bosanski Petrovac Manifestacija promovi.e jedinstven mlje.ni proizvod basu i .uveni smoljanski krompir. Odr.ava se posljednjeg vikenda u septembru u Smoljanima, op.tina Bosanski Petrovac. Takmi.arskog je karaktera. Manifestacija ima veliki zna.aj budu.i da poma.e nastavku proizvodnje tradicionalnih i tipi.nih mlije.nih proizvoda. Regata na Sani, Klju. Promovi.e prirodne ljepote Sane i sportova na vodi. Odr.ava se svake godine sredinom jula mjeseca. Sanska regata je me.unarodnog i rekreativnog karaktera. Za vrijeme trajanja regate zastupljene su razli.ite kulturne, sportske i druge aktivnosti poput odbojke na pijesku, ribarske i lova.ke ve.eri, kao i ples i muzika. Nosilac aktivnosti je .Kanu-kajak klubg Klju.. Vi.e informacija na risovic@bih.net.ba. Dani drvarske drenjine, Drvar. Manifestacija kojom se afirmi.e zavi.ajno naslje.e, promovi.e drenjina i svi proizvodi od drenjine, folklor, kulturna ba.tina i prirodni resursi. Odr.ava se druge sedmice u oktobru mjesecu. U.esnici su proizvo.a.i proizvoda od drenjine pri Udru.enju gra.ana, izvorne pjeva.ke grupe, kulturno-umjetni.ka dru.tva. Vi.e informacija putem zpecanac@blic.net i drvarskadrenjina@blic.net. Za potpuni u.itak, preporu.ujemoc Oaza mira Sanica Lokacija: Izvori.te Sanice Sezona rada: tokom cijele godine Kapacitet: 35 kreveta Opis: Oaza mira raspola.e apartmanima, .ajnom kuhinjom, kupatilima, prostranim terasama i grilovima, otvorenim bazenom i kuhinjom. Raspola.e i kafe restoranom. Hrana se isklju.ivo priprema na .aru uklju.ujuci sa., kotli., ro.tilj i jela sa ra.nja. Postoji mogu.nost obilaska .trbackog buka, Martin Broda, Unca, Ribnika, .ipova, Plivskih jezera, Hrustova.ke pe.ine,Vodopada Blihe, Izvora Dabra, Mrakovice itd. Kontakt: Jadranko Zolak .elezni.ka 24, Sanica +387 65 903 838 +387 037671462 jadrankozolak@yahoo.com www.oazamirasanica.com.ba 3km .. Pansion Saraj Lokacija: Kulen Vakuf Sezona rada: 1. mart . 1. decembar Kapacitet: 28 kreveta Opis: Saraj posjeduje pansion, parking i gara.u. Pansion je udaljen 100 metara od obala Une. U okviru pansiona nalaze se savremeno opremljene sobe sa 20 le.ajeva, 2 apartmana, kuhinjom i restoranom gdje mo.ete probati tradicionalne bosanske specijalitete. Raspola.e s vlastitom pla.om na Uni, sportskim terenom, trim stazom i mogu.no..u vo.nje biciklom. Kontakt: Ismeta i Besim Had.i. Kulen Vakuf, Biha. + 387 37 365 402 + 387 61 798 232 info@pansionsaraj.com www.pansionsaraj.com 3km .. Vila Beata Lokacija: 5 km od Kulen Vakufa Sezona rada: tokom cijele godine Kapacitet: 6 kreveta Opis: Zaseban objekat posjeduje sve neophodne uslove za udoban sme.taj i boravak gostiju. Raspola.e sa tri sobe, dvij e sa francuskim le.ajem i jednom klasi.nom dvokrevetnom sobom. Kontakt: Radi. Davor Kulen Vakuf, Biha. + 387 61 860 427 radic_davor@yahoo.com www.atlantis.com 3km .. Eko centar Ljekarice Lokacija: Lon.ari, 30 km od Prijedora Sezona rada: 1. april . 1. novembar Kapacitet: 50 kamp jedinica, 200 osoba Opis: Centar u svom sastavu ima restoran, prodavnicu, dje.ije igrali.te, sportske terene (stoni tenis, odbojka, ko.arka, mali fudbal, trim staza) i parkirali.te. Kamp je sme.ten u okviru Eko . centra Ljekarice, Lon.ari nedaleko od Prijedora. U blizini kampa se nalazi Gradinsko jezero, udaljeno 3 km i rijeka Gomjenica, udaljena 5 km. Me.u atrakcijama u okru.enju izdvajaju se sportski ribolov u okviru eko-centra, ribolov na Gradinskom jezeru i rijekama Gomjenica, Vrbas i Sana, alpinizam na planini Kozara, manastiri Gomionica i Mo.tanica. Kontakt: Eko centar Ljekarice, Lon.ari +387 52 318 089 +387 52 215 019 eko-turizam@inecco.net www.eko-centarljekarice.com 3km .. BIHA. 77000 Autobusni Kolodvor Biha. +387 37 332-590 +387 37 311-939 Gradska galerija Biha. +387 37 223 083 Muzej USK, Biha. +387 37 223 214 Hotel eOpal Exclusivef Krupska bb Biha. +387 37 224 183 www.hotelopalexclusive.net Hotel eKostelski bukf Kostela bb Biha. +387 37 302 340 www.kostelski-buk.com Hotel eParkf V korpusa 3 Biha. + 387 (0) 37 226 394 www.aduna.ba Hotel eAdaf Put V Korpusa, Orljani Biha. +387 37 318 100 www.aduna.ba Hotel ePaviljonf Aleja Alije Izetbegovi.a bb Biha. +387 37 224 194 www.hotel-paviljon.com BOSANSKA KRUPA 75290 Galerija Bosanska Krupa +387 37 471 693 KLJU. 79280 Muzej Stari grad Klju. +387 37 661 116 Autobusni Kolodvor Klju. +387 37 770 58 Konak eCrvena jabukaf Dubo.anska bb Klju. +387 (0) 37 663 579 www.konakcrvenajabuka.co.cc SANSKI MOST 79260 Galerija Sana +387 (0) 37 685 408 SANUS TOURS Banjalu.ka 1 +387 (0) 37 686 138 KVIM-COMPANY Redak bb +387 (0) 37 689 906 PRIJEDOR 79101 Hotel Prijedor Srpskih velikana 14 +387 52 231 176 www.hotelprijedor.com Hotel Monument, Mrakovica +387 52 483 777 www.hotel-monument.com Korisne informacije i Hotel Bomar Magistralni put bb +387 52 331 000 www.hotelbomar.com Hotel STACCATO Svale bb +387 52 212 143 Motel .Le Pontg Kralja Petra I Oslobodioca 1 +387 52 234 788 www.motellepont.com Motel Evropa i Restoran Evropa Kozarska bb, 79203 Omarska +387 52 33 31 23 www.restoran-evropa.com Motel .Peti neplang Omarska +387 52 333 703 www.petineplan.com Pansion .Bijele vodeg . Mrakovica +387 52 482 800 www.bijelevode.pd-online.info Pansion .Ribarska pri.ag Sanicani, bb 052 325 510 Turisti.ki apartmani u vlasni.tvu NP .Kozarag Mrakovica +387 52 240 220 www.npkozara.com Restoran áLe Pontâ Kralja Petra I Oslobodioca 1 +387 52 234 788 www.motellepont.com Restoran áBijele Vodeâ Mrakovica +387 52 482 800 www.bijelevode.pd-online.info Restoran áRibarska pri.aâ Sanicani bb +387 52 325 510 Restoran áPapa Joeâ Kralja Petra 17 +387 52 214 494 Restoran áBalkan Expresâ Gornji Orlovci bb +387 52 322 010 Restoran áEvropaâ Kozarska bb, Omarska +387 52 333 123 Restoran áOskarâ Kozarska bb + 387 52 232 676 Etno konoba áJelenâ 1. Maja 8 +387 52 237 125 Nacionalna ku.a áMari.â Kozarska bb +387 65 667 113 Picerija áNapoliâ Mladena Stojanovi.a 5 +387 52 241 621 Pizzeria La casa P.P.Njego.a bb +387 52 215 215 www.pizzeria-lacasa.pd-online.info Picerija áBentlyâ Petra Preradovica bb +387 52 234 982 Picerija áMonterivalâ Gradska tr.nica bb +387 52 214 292 Picerija áSport Cafeâ Vuka Karad.i.a 6 +387 52 234 888 Bazeni áKozaracâ Omladinska bb, Kozarac +387 61 137 463 Vodeni park áKozaracâ Mar.ala Tita bb, Kozarac +387 65 942 041 www.vodeni-park.org MDM Travel Vo.da Kara.or.a bb +387 52 234 515 www.mdmtravel.com Primalink d.o.o. Kralja Petra I Oslobodioba 77 +387 52 216 884 www.prima-link.com VD Tours Trg Zorana Karlice I +387 52 212 026 www.vdtours.com Marcello travel Srpskih Velikana 14 +387 52 234 255 www.marcello-travel.com Casco tours Solunska bb +387 52 213 339 NOVI GRAD 79220 Motel Ada V. Stepe bb + 387 52 751 114 Motel Mlakve +387 52 751 051 Picerija Una Dobrile Grubor bb +387 52 752 609 Picerija Venecija Lazara Drlja.e bb +387 52 756 355 Kozaraprevoz a.d. Kralja Petra I Oslobodioca bb +387 52 752 356 +387 52 752 356 Iskratrans Vodi.evo +387 52 752 190 Toping Trade d.o.o. Lazara Drlja.e 9 +387 52 751 339 065/561 377 toping_trade@poen.net

SVI KATALOZI NA JEDNOM MJESTU

Cijena SEDMICE

Turističke ponude

Slatko - Slani RECEPTI

Savjeti za malo zdraviji život

TOP INFO

TOP KATALOZI