Kako hrana utice na ponasanje i inteligenciju djece

Većina djece konzumira previše fast-food proizvoda, gotove smrznute hrane, prerađevina, gaziranih pića, malih obroka, slatkiša, keksa i kolača, a gotovo svi ovi proizvodi sadrže neku vrstu boje za hranu, konzervansa, soli i šećera. Ti su dodaci na neki način “prehrambena šminka”, koja bojom i umjetnom aromom prikriva siromašnu hranidbenu vrijednost proizvoda, ali ga čini privlačnijim za djecu. 

Međutim, povećana potrošnja takvih namirnica i smanjenje unosa zdrave hrane poput svježeg povrća, voća, ribe, mesa i sira, nažalost je počela uzimati danak. Hiperaktivnost, ćudljivost, gojaznost, kronični zdravstveni problemi i slaba umna aktivnost sve su poveznice s lošom prehranom.

Ponašanje i hrana
U doba zdravstvene osviještenosti i ovisnosti o dijetama u kojemu danas živimo, tijekom posljednjih deset godina došlo je do 70-postotnog povećanja gojaznosti među trogodišnjacima i četverogodišnjacima. Gojaznost kod trogodišnjaka i četverogodišnjaka? Ako to nije zvono za uzbunu, što jest? Ako čak ni to nije dovoljno zastrašujuće, zna se da pretilost vodi povećanom riziku od srčanih oboljenja i dijabetesa. Razlog je vrlo jednostavno loša prehrana i nedostatak tjelesnih aktivnosti.

Loša prehrana
Premda djeca uživaju jesti čips, slatkiše, male obroke i konzerviranu hranu i bez obzira koliko to brzo i prikladno bilo za roditelje, te su namirnice najgori zločinci.

Previše soli
Previše soli iz organizma izvlači kalcij koji je neophodno potreban djeci za razvoj snažnih kostiju, zuba i nokata. U kasnijoj dobi nedostatak kalcija povećava rizik od osteoporoze, astme, moždanog udara, infarkta, zadržavanja vode i povećanog krvnog tlaka.

Maksimalni preporučljiv dnevni unos soli:
0 – 6 mjeseci    manje od 1 mg
7-12 mjeseci     1 g
1 – 3 godine       2 g
4 – 6 godina       3 g
7-10 godina       5 g
11-14 godina     6 g

Prosječna dnevna prehrana 7-10-godišnjaka može uključivati:
Doručak – 40g žitnih pahuljica  – 1 g
Ručak – Sendvič sa šunkom (bijeli kruh)  -  1,85 g
Komad sira  – 0,50 g
Paket čipsa  -  0,50 g
Užina – 2 čokoladna keksa  -  0,33 g
Večera – Mala pizza  -  4,1 g
Porcija pomfrita  -  2 g
Ukupni unos soli:  10,28 g

Ovo je više nego dvaput veća količina od preporučene dopuštene i ne uključuje nikakvo dodavanje soli sa stola. Na pakovanju uglavnom piše količina natrija u prehrambenim namirnicama. Za izračunavanje količine soli, pomnožite iznos s 2,5. Primjer: 1 g natrija = 2,5 g soli.

Previše šećera
Godinama je poznato da šećer ima koban učinak na dječje zube i doprinosi gojaznosti. No, istovremeno je stimulans koji utječe na djetetovu razinu šećera u krvi, čija posljedica su kratkotrajne provale energije ili hiperaktivnosti koju slijedi nagli pad što se manifestira ćudljivošću ili problematičnim ponašanjem i žudnjom za još šećera. Kemijske tvari u mozgu koje utječu na raspoloženja ljudi, uključujući i depresiju, zovu se serotonin i beta endorfini.

Danas liječnici vjeruju u izravnu vezu između glukoze (nastaje razgradnjom čistog bijelog šećera u našem organizmu) i ovih kemijskih tvari. Višak bijeloga šećera može promijeniti uobičajene biokemijske “putove” obaju, što ima za posljedicu ćudljivu, neukrotivu i razbijanju sklonu djecu koja svakome, uključujući i sebi, od života čine pakao. Proizvodi većim dijelom napravljeni od čistog bijelog brašna također se u organizmu pretvaraju u čisti šećer s istim učinkom.

Boca Coca-cole sadrži šećer i kofein, dakle kombinaciju dvaju stimulansa. Ako djeca popiju bocu Coca–cole u vrijeme ručka, kofein će se zadržati u organizmu do večeri, a znamo što to znači: P-R-O- B-L-E-M. Ta jadna djeca nisu u stanju mimo sjediti u školi niti kod kuće za večerom, a teško mogu i zaspati. Budite sigrni i izbjegavajte sve slatke namirnice za večeru, ponudite voće kao alternativni desert ih mali obrok.

Da biste djeci smanjili unos šećera maknite sa stola zdjelicu sa slatkišima i vodite računa o količini koju smiju uzeti. Postupno smanjivanje šećera u žitnim pahuljicama i općenito u njihovoj prehrani proći će neopaženo, ali će učiniti značajnu razliku u njihovoj sveukupnoj potrošnji.

Škole koje su izbacile automate sa malim obrocima i napitcima nabijenim šećerom, zamijenivši ih prodajom svježeg voća, vode ili voćnog soka izvijestile su o povećanom zanimanju za zdravu hranu, što za posljedicu ima da su problematična djeca postala mnogo smirenija.

Ponudite djeci za mali obrok svježe ili sušeno voće, vodu i sokove (provjerite sadržaj šećera), a slatke prutiće i napitke ostavite za posebne prigode ili ih povremeno ostavite za nagradu. Kao zamjenu za gazirane napitke u limenci, razrijedite koncentrirane voćne sokove s mineralnom vodom. Sklonosti vaše djece će se postupno prilagoditi zdravoj prehrani i makar će i dalje uživati u slatkim proizvodima, mnogi će im se činiti neprirodno slatkim.

Masnoće
Mnogo je napisano o masnoćama u tijelu. Danas je poznata i općeprihvaćena činjenica da su tijelu potrebne masnoće, te da postoje dobre i loše masnoće.

Dobre masnoće
Mozak se sastoji od 60 posto masnoće i za učinkovito funkcioniranje mu je potrebno obilje masnih kiselina iz naše ishrane. Bazne masne kiseline su dobre masnoće. Nalaze se u masnim ribama kao što su skuša, tuna, haringa, sardine i losos, te orasima, sjemenkama i hladno prešanim uljima. Te masne kiseline su neophodne za normalan razvitak mozga, očiju i živčanog sustava. Novija istraživanja sa Sveučilišta u Oxfordu su ukazala da mnoga djeca koja boluju od disleksije, dispraksije i ADHD-a (hiperaktivni poremećaj pomanjkanja pozornosti) koji utječu na sposobnost djece da slušaju, misle, govore, mirno sjede i pišu, zapravo trpe zbog prehrambenog manjka masnih kiselina.

Loše masnoće
Međutim, većina prerađenih prehrambenih proizvoda, pržena i konzervirana hrana sadrži trans-masnoće. Trans-masnoće nastaju hidrogenizacijom ulja da bi im se poboljšao ukus i rok trajanja. Trans-masnoće mijenjaju kemiju mozga i blokiraju proizvodnju esencijalnih masnih kiselina.

Uvijek čitajte deklaraciju
Sve dok prehrambena industrija ne počne u svojim proizvodima smanjivati količinu soli, šećera, konzervansa i aditiva, obavezno pročitajte deklaraciju. Čak i neke namirnice na čijoj je deklaraciji s ponosom istaknuto “BEZ umjetnih sladila” i “BEZ konzervansa”, mogu imati dodatak za bojenje.

Izbjegavajte sljedeća bojila: Tartrazine E102, Sunset Yellow E110, Carmoisine E122, Ponceau 4R E124. Također izbjegavajte konzervanse kao što su Sodium Benzoate E211, zasićene masnoće i sve s oznakom “hidrogenizirano”.

Ali moja djeca vole gazirane napitke i male obroke!
Nema ništa lošeg u povremenom paketiću čipsa ili gaziranom piću, no oni ne bi smjeli biti dijelom svakodnevne prehrane. Ako u kući držimo šećerom krcate napitke, čips i slične proizvode s visokim postotkom masnoće i slatkiše, sasvim je prirodno da će naša djeca pitati/cviliti/moliti da ih dobiju. Dakle, izbjegavajte iskušenja te vrste, kupujte te proizvode samo kad to vi hoćete, možda za vikend. Posve jednostavno, ako tih napasti nema u kući, nema problema i svi su zdraviji i zadovoljniji u svakome pogledu.

Tjelesne aktivnosti
Pokušajte natjerati djecu da vježbaju što je češće moguće. Ograničavanjem gledanja televizije i sjedenja za računalom lakše ćete ih izvući iz kuće, bez obzira je to igra frizbijem u parku ili hodanje do dućana. Ako vole sport potaknite ih na uključenje u neki sportski klub. Uložite u baterijsku prostirku za ples ili onu koja se može uključiti u PC ili Playstation; djeca će satima plesati slijedeći “prave korake”.

Prehrambene navike tinejdžera
Ako djeca odrastaju svjesna da njihove majke trajno iskušavaju nove dijete, važu se i komentiraju svoju težinu, ona nerijetko stasaju s istom zabrinutošću koja može dovesti do poremećaja u prehrani. Tinejdžeri u razvoju su vječno gladni i sretni su da po cijele dane nešto žvaču (pada mi na um izreka “izjest će mi i kuću i dom”) dakle, umjesto da krcate ormariće slatkim iii masnim zalogajima, pobrinite se da u kući ima dovoljno zdravih namirnica poput svježeg i sušenog voća, oraha, sjemenki, običnih keksa, smeđeg kruha sa sjemenjem, te punjenja za sendviče i tost. Ako kupujete čips ili slične proizvode, odaberite vrstu s malo masnoće.

July 22, 2020

RECENZIJA: Suuntu 7 pametni sat

in Tehnika & IT

by Super User

www.snizenja.baSuunto 7 je atraktivan sat koji nekako uspijeva izgledati u isto vrijeme robusno, elegantno i uglađeno.

June 26, 2020

RECENZIJA: Black Shark 2

in Tehnika & IT

by Super User

www.snizenja.baIgranje igrica na pametnim telefonima postalo je ozbiljna stvar kod najvećih proizvođača igara poput Ubisofta, Activision Blizzard-a i mnogih drugih koji su prošli dodatnu kilometražu i dali svoj maksimum u tom području.

June 26, 2020

RECENZIJA: Samsung Galaxy A30s

in Tehnika & IT

by Super User

www.snizenja.baSamsung Galaxy A30 prilično je budžetni telefon - njegov veliki ekran poprilično je impresivan. Lagan je za držanje i prilično tanak, debljine samo 7,7 mm.

June 24, 2020

RECENZIJA: Xiaomi Amazfit Bip

in Tehnika & IT

by Super User

www.snizenja.baOvdje je riječ o pametnom satu, koji ima sve karakteristike "bad boy" sata, ali po cijeni koja je itekako pristupačna svima. Kad kažem pristupačna, onda to stvarno i mislim, ako imate želju za dobrim pametnim satom, a malo novca sa strane, onda je ovo sat koji je vrijedan vaše pažnje.

June 24, 2020

RECENZIJA: Xiaomi Mi Mix 2

in Tehnika & IT

by Super User

www.snizenja.baXiaomi je kompanija koju kad spomenete sagovorniku u većini slučajeva ih asocira na brend koji prodaje budžet mobilne uređaje, što zaista nije tako. Xiaomi je kompanija koja je sposobna da napravi premium uređaje i lansira ih na tržište po razumnoj cijeni. Mi Mix je takav telefon koji zadovoljava sve standarde dobrog uređaja. On neće biti najprodavaniji telefon u zemlji, ali Xiaomi to i ne želi postići, Xiaomijev cilj jeste da napravi dobre telefone u madi da ćete ih kupiti.

face