Kako hrana utice na ponasanje i inteligenciju djece

Većina djece konzumira previše fast-food proizvoda, gotove smrznute hrane, prerađevina, gaziranih pića, malih obroka, slatkiša, keksa i kolača, a gotovo svi ovi proizvodi sadrže neku vrstu boje za hranu, konzervansa, soli i šećera. Ti su dodaci na neki način “prehrambena šminka”, koja bojom i umjetnom aromom prikriva siromašnu hranidbenu vrijednost proizvoda, ali ga čini privlačnijim za djecu. 

Međutim, povećana potrošnja takvih namirnica i smanjenje unosa zdrave hrane poput svježeg povrća, voća, ribe, mesa i sira, nažalost je počela uzimati danak. Hiperaktivnost, ćudljivost, gojaznost, kronični zdravstveni problemi i slaba umna aktivnost sve su poveznice s lošom prehranom.

Ponašanje i hrana
U doba zdravstvene osviještenosti i ovisnosti o dijetama u kojemu danas živimo, tijekom posljednjih deset godina došlo je do 70-postotnog povećanja gojaznosti među trogodišnjacima i četverogodišnjacima. Gojaznost kod trogodišnjaka i četverogodišnjaka? Ako to nije zvono za uzbunu, što jest? Ako čak ni to nije dovoljno zastrašujuće, zna se da pretilost vodi povećanom riziku od srčanih oboljenja i dijabetesa. Razlog je vrlo jednostavno loša prehrana i nedostatak tjelesnih aktivnosti.

Loša prehrana
Premda djeca uživaju jesti čips, slatkiše, male obroke i konzerviranu hranu i bez obzira koliko to brzo i prikladno bilo za roditelje, te su namirnice najgori zločinci.

Previše soli
Previše soli iz organizma izvlači kalcij koji je neophodno potreban djeci za razvoj snažnih kostiju, zuba i nokata. U kasnijoj dobi nedostatak kalcija povećava rizik od osteoporoze, astme, moždanog udara, infarkta, zadržavanja vode i povećanog krvnog tlaka.

Maksimalni preporučljiv dnevni unos soli:
0 – 6 mjeseci    manje od 1 mg
7-12 mjeseci     1 g
1 – 3 godine       2 g
4 – 6 godina       3 g
7-10 godina       5 g
11-14 godina     6 g

Prosječna dnevna prehrana 7-10-godišnjaka može uključivati:
Doručak – 40g žitnih pahuljica  – 1 g
Ručak – Sendvič sa šunkom (bijeli kruh)  -  1,85 g
Komad sira  – 0,50 g
Paket čipsa  -  0,50 g
Užina – 2 čokoladna keksa  -  0,33 g
Večera – Mala pizza  -  4,1 g
Porcija pomfrita  -  2 g
Ukupni unos soli:  10,28 g

Ovo je više nego dvaput veća količina od preporučene dopuštene i ne uključuje nikakvo dodavanje soli sa stola. Na pakovanju uglavnom piše količina natrija u prehrambenim namirnicama. Za izračunavanje količine soli, pomnožite iznos s 2,5. Primjer: 1 g natrija = 2,5 g soli.

Previše šećera
Godinama je poznato da šećer ima koban učinak na dječje zube i doprinosi gojaznosti. No, istovremeno je stimulans koji utječe na djetetovu razinu šećera u krvi, čija posljedica su kratkotrajne provale energije ili hiperaktivnosti koju slijedi nagli pad što se manifestira ćudljivošću ili problematičnim ponašanjem i žudnjom za još šećera. Kemijske tvari u mozgu koje utječu na raspoloženja ljudi, uključujući i depresiju, zovu se serotonin i beta endorfini.

Danas liječnici vjeruju u izravnu vezu između glukoze (nastaje razgradnjom čistog bijelog šećera u našem organizmu) i ovih kemijskih tvari. Višak bijeloga šećera može promijeniti uobičajene biokemijske “putove” obaju, što ima za posljedicu ćudljivu, neukrotivu i razbijanju sklonu djecu koja svakome, uključujući i sebi, od života čine pakao. Proizvodi većim dijelom napravljeni od čistog bijelog brašna također se u organizmu pretvaraju u čisti šećer s istim učinkom.

Boca Coca-cole sadrži šećer i kofein, dakle kombinaciju dvaju stimulansa. Ako djeca popiju bocu Coca–cole u vrijeme ručka, kofein će se zadržati u organizmu do večeri, a znamo što to znači: P-R-O- B-L-E-M. Ta jadna djeca nisu u stanju mimo sjediti u školi niti kod kuće za večerom, a teško mogu i zaspati. Budite sigrni i izbjegavajte sve slatke namirnice za večeru, ponudite voće kao alternativni desert ih mali obrok.

Da biste djeci smanjili unos šećera maknite sa stola zdjelicu sa slatkišima i vodite računa o količini koju smiju uzeti. Postupno smanjivanje šećera u žitnim pahuljicama i općenito u njihovoj prehrani proći će neopaženo, ali će učiniti značajnu razliku u njihovoj sveukupnoj potrošnji.

Škole koje su izbacile automate sa malim obrocima i napitcima nabijenim šećerom, zamijenivši ih prodajom svježeg voća, vode ili voćnog soka izvijestile su o povećanom zanimanju za zdravu hranu, što za posljedicu ima da su problematična djeca postala mnogo smirenija.

Ponudite djeci za mali obrok svježe ili sušeno voće, vodu i sokove (provjerite sadržaj šećera), a slatke prutiće i napitke ostavite za posebne prigode ili ih povremeno ostavite za nagradu. Kao zamjenu za gazirane napitke u limenci, razrijedite koncentrirane voćne sokove s mineralnom vodom. Sklonosti vaše djece će se postupno prilagoditi zdravoj prehrani i makar će i dalje uživati u slatkim proizvodima, mnogi će im se činiti neprirodno slatkim.

Masnoće
Mnogo je napisano o masnoćama u tijelu. Danas je poznata i općeprihvaćena činjenica da su tijelu potrebne masnoće, te da postoje dobre i loše masnoće.

Dobre masnoće
Mozak se sastoji od 60 posto masnoće i za učinkovito funkcioniranje mu je potrebno obilje masnih kiselina iz naše ishrane. Bazne masne kiseline su dobre masnoće. Nalaze se u masnim ribama kao što su skuša, tuna, haringa, sardine i losos, te orasima, sjemenkama i hladno prešanim uljima. Te masne kiseline su neophodne za normalan razvitak mozga, očiju i živčanog sustava. Novija istraživanja sa Sveučilišta u Oxfordu su ukazala da mnoga djeca koja boluju od disleksije, dispraksije i ADHD-a (hiperaktivni poremećaj pomanjkanja pozornosti) koji utječu na sposobnost djece da slušaju, misle, govore, mirno sjede i pišu, zapravo trpe zbog prehrambenog manjka masnih kiselina.

Loše masnoće
Međutim, većina prerađenih prehrambenih proizvoda, pržena i konzervirana hrana sadrži trans-masnoće. Trans-masnoće nastaju hidrogenizacijom ulja da bi im se poboljšao ukus i rok trajanja. Trans-masnoće mijenjaju kemiju mozga i blokiraju proizvodnju esencijalnih masnih kiselina.

Uvijek čitajte deklaraciju
Sve dok prehrambena industrija ne počne u svojim proizvodima smanjivati količinu soli, šećera, konzervansa i aditiva, obavezno pročitajte deklaraciju. Čak i neke namirnice na čijoj je deklaraciji s ponosom istaknuto “BEZ umjetnih sladila” i “BEZ konzervansa”, mogu imati dodatak za bojenje.

Izbjegavajte sljedeća bojila: Tartrazine E102, Sunset Yellow E110, Carmoisine E122, Ponceau 4R E124. Također izbjegavajte konzervanse kao što su Sodium Benzoate E211, zasićene masnoće i sve s oznakom “hidrogenizirano”.

Ali moja djeca vole gazirane napitke i male obroke!
Nema ništa lošeg u povremenom paketiću čipsa ili gaziranom piću, no oni ne bi smjeli biti dijelom svakodnevne prehrane. Ako u kući držimo šećerom krcate napitke, čips i slične proizvode s visokim postotkom masnoće i slatkiše, sasvim je prirodno da će naša djeca pitati/cviliti/moliti da ih dobiju. Dakle, izbjegavajte iskušenja te vrste, kupujte te proizvode samo kad to vi hoćete, možda za vikend. Posve jednostavno, ako tih napasti nema u kući, nema problema i svi su zdraviji i zadovoljniji u svakome pogledu.

Tjelesne aktivnosti
Pokušajte natjerati djecu da vježbaju što je češće moguće. Ograničavanjem gledanja televizije i sjedenja za računalom lakše ćete ih izvući iz kuće, bez obzira je to igra frizbijem u parku ili hodanje do dućana. Ako vole sport potaknite ih na uključenje u neki sportski klub. Uložite u baterijsku prostirku za ples ili onu koja se može uključiti u PC ili Playstation; djeca će satima plesati slijedeći “prave korake”.

Prehrambene navike tinejdžera
Ako djeca odrastaju svjesna da njihove majke trajno iskušavaju nove dijete, važu se i komentiraju svoju težinu, ona nerijetko stasaju s istom zabrinutošću koja može dovesti do poremećaja u prehrani. Tinejdžeri u razvoju su vječno gladni i sretni su da po cijele dane nešto žvaču (pada mi na um izreka “izjest će mi i kuću i dom”) dakle, umjesto da krcate ormariće slatkim iii masnim zalogajima, pobrinite se da u kući ima dovoljno zdravih namirnica poput svježeg i sušenog voća, oraha, sjemenki, običnih keksa, smeđeg kruha sa sjemenjem, te punjenja za sendviče i tost. Ako kupujete čips ili slične proizvode, odaberite vrstu s malo masnoće.

May 29, 2020

RECENZIJA: Amazfit Stratos 3

in Tehnika & IT

by Super User

www.snizenja.baBudućnost na zglobu?

Proizvođač Huami pod vodstvom Xiaomi kompanije predstavio je novi sportski sat – Amazfit Stratos 3.

May 29, 2020

RECENZIJA: Samsung Galaxy M20

in Tehnika & IT

by Super User

www.snizenja.baPostoji par stvari koje bi trebali znati ako se odlučite za kupovinu Samsung M serije.
Prvo ne očekujte puno od ovog uređaja. Samsung je lansirao M20 na tržište kako bi se mogao natjecati sa Xiaomi-evim budžet telefonima.
Galaxy M20 nema Amoled panel, ali svjedno nudi oštar i živopisan prikaz boja.

May 29, 2020

RECENZIJA: OnePlus 7

in Tehnika & IT

by Super User

www.snizenja.baUređaj koji je živi dokaz da su telefoni drugih kompanija precijenjeni.
OnePlus 7 je telefon velikih dimenzija, nešto veći i teži od Samsung Galaxy Note 9. Ako ste od onih korisnika koji su navikli na veće telefone, nećete imati problema, a ako ste ipak od onih koji vole imati kompaktnije uređaje u ruci, izazivam vas da probate.

May 28, 2020

RECENZIJA: Pametni sat - Amazfit GTS

in Tehnika & IT

by Super User

www.snizenja.baPametni sat koji svojim izgledom podsjeća na Apple watch, što ne vidim da je mana. Većina je „zaluđena“ tim izgledom.
Amazfit vam dolazi od kompanije Huami, koja je pod krovom kineskog giganta Xiaomi.
Ovo je pametni sat koji je dizajniran da izdrži svakodnevno nošenje i fitness aktivnosti, a pri tome da ostane „svjetlo“ na zglobu.
Displej štiti Corning Gorilla Glass 3, AMOLED displej rezolucije 348 x 442 koji vam pruža jasan prikaz sadržaja. Sa bočne strane nalazi se on/off dugme. Dolazi u standardnoj boji, sa mogućnošću varijacije boje remena širine 20mm.

May 28, 2020

RECENZIJA: iPhone 11Pro Max

in Tehnika & IT

by Super User

www.snizenja.baNema sumnje da je iPhone 11 Pro Max do „bola“ skup telefon. Na našim područijima za taj novac možete uzeti četverotočkaša da vas preveze od tačke A do tačke B. Ali isplati li se? Golf 2 ili Iphone 11 Pro Max?

Tu je OLED-ov ekran. To je nešto što prvo gledamo, na kraju i jedino, jer bez ekrana nema telefona. Dobro je imati ekran koji „paše“ očima i koji vam nudi taj efekat gledanja stvarnih stvari. Za mene koji sam prije koristio, a i dan danas se znam koristiti telefonima sa starim Retina mrežama, nema neke „boom“ razlike. Sigurno ne mogu reći da OLED displeji nisu bolji, da ne slušam toliko o „pikselima po inču“, vjerujem da moj mozak ne bi znao napraviti razliku.

face